nagovara da odemo u ponor . Hrvoje Cvitanović - Cvite dodatno je potaknuo našu maštu iznijevši podatak da Jelar ima tlocrtnu duljinu od 990 m. Potaknuti rekorderstvom i nezdravim ambicijama, zaključismo da bi bilo

Lacković, D. Šmida, B., 1995 ) . Gornji dio Slovačke jame, do tristo metara dubine, pruža se također u Jelar brečama . One su svjetlosmeđe do tamnosive, a nagib njihovih slojeva je oko 35 na jug ( mjereno na

lomovima od kojih je izmjerena samo nekolicina . Ulazni dio Lukine jame do - 200 m grade karbonatne Jelar breče, a prostori su vertikalni i široki . Ispod Jelar breča, a do dubine od oko 500 m slijede dolomiti

uvala Lubenovac južno od Malog kuka . Gornji sloj rezervata Hajdučkih i Rožanskih kukova čine takozvane Jelar naslage ( Herak, M. Bahun, S., 1979 ) . Radi se o klastičnim karbonatima ( brečama ) . Njihov matriks

kapu Crnopca, a leže transgresivno na starijim jurskim odnosno krednim karbonatima . U literaturi se Jelar breče smatraju slabije propusnim karbonatnim stijenama, te je postojanje ovako velikog objekta u njima

. Istraživano područje najvećim dijelom izgrađuju tercijarne karbonatne breče, poznate pod nazivom Jelar naslage . Kao i na drugim područjima u vršnim dijelovima Velebita koja pokrivaju ove naslage ( Hajdučki

dok se oborinske vode prirodno dobro dreniraju u jarke i jaruge koji gravitiraju dolini i toku potoka Jelar prema jugoistoku . Nastanak ovih trahiandezitnih stijena Krndije vezan je za sinsedimentacijski vulkanizam

posjetom, a Jelar ponor će dobiti svoje zasluženo mjesto na popisu najduljih špilja u Hrvatskoj . Za Jelar su se od nedavno zainteresirali i biospeleolozi . Od nekadašnjeg razmišljanja o povremenoj hidrološkoj

dobar pouzdan nacrt koji će biti pravi temelj za buduća istraživanja i buditi želju za posjetom, a Jelar ponor će dobiti svoje zasluženo mjesto na popisu najduljih špilja u Hrvatskoj . Za Jelar su se od nedavno

površini uočava mnogo izraženije okršavanje, dok je na klasičnom vapnencu teren blaži i pod šumom . Jelar breče čine mjestimično i po nekoliko stotina metara debele naslage . U Lukinoj jami su pod naslagama

Snimio : Branko Jalžić Geologija, hidrogeologija i geneza objekta Većina masiva Crnopca nalazi se u tzv. Jelar brečama koje ustvari predstavljaju kapu Crnopca, a leže transgresivno na starijim jurskim odnosno

orijentaciono procijenjeni na razdoblje trijaske starosti ) . Minimalno do 300 m Slovačka je jama izgrađena od jelar breča . One su svjetlo smeđe do tamno sive, a nagib njihovih slojeva je oko 35 stupnjeva na jug (

prijete prelijevanjem preko brane, voda iz jezera se kroz evakuacijsku ustavu pušta u staro korito Jelar ponora . O silini i količini vode koja tada protječe ponorom najbolje svjedoči nekoliko željezničkih

usporedbi s Lukinom jamom, Slovačka jama obuhvaća presjek kroz masiv planine u daleko većem prostoru . Jelar breče čine mjestimično i po nekoliko stotina metara debelu naslagu ( Herak, Bahun, 1979. ) . U Lukinoj

dubini na popisu najdubljih hrvatskih špilja i jama, a nova duljina sustava je 23 155 m. Istraživanja u Jelar ponoru koji se nalazi uz jugozapadni rub Štikadskog polja ( Lika ) traju od 1974. godine, no dokumentirano

Obrovac preko Tulovih greda - evolucija karbonatne platforme i stratigrafija ( perm, trijas, jura i Jelar naslage ) Točka 4 - Obrovac - lokalitet Karamarkuša - paleogenski boksiti Točka 5 - Benkovački kamen

mjestu na listi najdubljih jama svijeta . Ulazi se nalaze u karbonatnim brečama paleogenske starosti tzv. Jelar brečama . One izgrađuju ulazni dio jame do 200 m dubine . Breče ( neutvrđene starosti ) se u jami pojavljuju

od ulaza u jamu . Literatura Bahun, S. 1974 : The tectogenesis of Mt . Velebit and the formation of Jelar deposits . Geološki vjesnik 27, Zagreb : 35 - 51. Ulaz u Slovačku jamu nalazi se na nadmorskoj visini

a-g kamen Sažetak : U područjima Drniša ( Dalmacija ) i Dabrice ( Hercegovina ) utvrđenoje da su breče Jelar naslaga nastale u srednjem eocenu . Analizamavapnenačkkih nanofosila dokazuje se da mlađi dio Promina

dijelovima javljaju obilne procjedne vode . Jama je formirana u neogenskim karbonatnim naslagama tzv. Jelar brečama, duž sustava tektonskih pukotina pružanja SZ-JI . Jedna od zanimljivosti Jame Vjetrova je

naslage kredne starosti . Najveći dio masiva Crnopca izgrađuju karbonatne breče tercijarne starosti ( tzv. Jelar naslage ) koje su taložene u transgresivnom slijedu na ostale naslage Crnopca . U strukturnom smislu

riječi : Hrvatska, Paleontologija, " Natura Croatica " Naslov : Boksiti i Jelar naslage Sažetak : Jelar naslage i s njima povezani boksiti u razmatranim područjima Adrijatika nastali su u gornjem lutetu

dio Lukine jame do - 200 m grade karbonatne Jelar breče, a prostori su vertikalni i široki . Ispod Jelar breča, a do dubine od oko 500 m slijede dolomiti, odnosno dolomitični vapnenci ( Šmida 1999 ) . Prostori

sastav neposredne krovine posljedica su različitih uvjeta u kojima su nastali Ključne riječi : Boksiti, Jelar naslage Naslov : Association, activities and Paleontological collections . Croatia Sažetak : Brojne

Rudinke . Ravnatelj je posjetio i područje Gornjeg Kosinja gdje se stanovništvo prevozi čamcima ( Šušanj i Jelar ), gdje su ga pripadnici postrojbe CZ upoznali s prijevozom stanovništva ( broj preveženih ) i s brojem

BatomSredišnji dijelovi Crnopca izgrađeni su od neogenskih karbonatnih breča, poznatih pod nazivom Jelar naslage / breče . Okršavanjem ovih naslaga stvoren je izuzetno razveden reljef koji karakteriziraju

antiklinala gornjokredne naslage . U litostratigrafskom pogledu eocensko-oligocenske breče imaju značajke Jelar i Prominskih naslaga i leže transgresivno na prethodno navedenim krednim i paleogenskim naslagama .

pojasa karbonatnih breča u debljini izdanaka od oko 300 m i 250 m u dubljim dijelovima jame ( ispod jelar breča ), nameće pitanje njihovog stratigrafskog i tektonskog smještaja . Radi li se ovdje o opetovanju

breča ), nameće pitanje njihovog stratigrafskog i tektonskog smještaja . Radi li se ovdje o opetovanju jelar breča, što bi značilo prisutnost navlačne tektonike, ili je u pitanju neki drugi tip breča ( npr.

Natura Croatica " Ključne riječi : Hrvatska, Paleontologija, " Natura Croatica " Naslov : Boksiti i Jelar naslage Sažetak : Jelar naslage i s njima povezani boksiti u razmatranim područjima Adrijatika nastali

temelju Osnovne geološke karte 1:100000 list Otočac ( Velić i dr. 1974 ) predviđa ispod površinskih Jelar breča manje više kontinuirani slijed malmskih, dogerskih i lijaskih vapnenaca i dolomita . Nepredviđena

ljušturama, kao i izdanak gdje su litiotidi u položaju rasta ( što je rijetkost ) te kamenolom crvenih Jelar breča kod Tulovih greda . Desikacijske pukotine ( foto M. Brlek ) Zatim smo se zaputili na lokalitet

ne sasvim činjenicama potkrijepljeno, da Prominske naslage sa flišolikim naslagama u svojoj podini i Jelar brečama lociranim na rubnom dijelu sjeverne Dalmacije, pripadaju istom taložnom i tektonskom okruženju

primjesom pijeska ( Echinodermata ? ) . Izmjena položaja vapnenaca i breča govori vjerojatno o tome da su jelar breče nastajale u okviru mobilnijeg tektonskog režima i pokreta na cijeloj površini sedimentacije karbonatne

breče čine mjestimično i po nekoliko stotina metara debele naslage . U Lukinoj jami su pod naslagama Jelar breča, dolomitičnih vapnenaca i vapnenaca pronađene i u dubljim dijelovima karbonatne breče, čija

between the Turkish Airlines management and the workers union, ITF affiliate Hava-Is . Jelar ponor nalazi se uz jugozapadni rub Štikadskog polja, oko 500 m istočno od zaseoka Gudura, na nadmorskoj

te pucanje i razlamanje i usitnjavanje starih stijenskih masa govori i činjenica da te nove stijene - jelar breče - danas grade neke od najviših vrhova Sjevernog Velebita - primorske padine, Smrčeve doline

pripada donjem oligocenu, dok njihov stariji diou Dabrici odgovara mlađem dijelu srednjeg eocena . Jelar naslage usastavu su veoma složenih tektonskih struktura nastalih prijetaloženja Promina naslaga Sažetak

- kršnik ili breču - koja po svom sastavu pripada karbonatnim klastitima, a koju geolozi danas zovu jelar breče Čudno . Velebit a nema oblik poput piramide ? Ne, al ima izgled betona . Eto, prastari praličani

turbiditi, Pučinska bušotina, Jadransko more Naslov : Stratigraphic and tectonic position of Paleogene Jelar beds in the Outer Dinarides Sažetak : Srednjoeocenske Jelar-naslage u sastavu su složenih tektonskih

Kranj : Gracar, Smolej, Stojnič, Najdenov, Pokom, Stjepanovič, Špelič, Brugar, Ovčina, Krcič, Jelar ( još su igrali : Zavrl, Potokar, Dolžan, Sever, Perc, Stanarevič ) NK Slaven : Rodić, Purić