slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "jelar".
Slični izrazi i sinonimi za
Kliknite za traženje
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
nagovara da odemo u ponor . Hrvoje Cvitanović - Cvite dodatno je potaknuo našu maštu iznijevši podatak da Jelar ima tlocrtnu duljinu od 990 m. Potaknuti rekorderstvom i nezdravim ambicijama, zaključismo da bi bilo
oblicima . Oni su posebno izraženi u prostranom središnjem i sjeveroistočnom dijelu koji je izgrađen od Jelar naslaga ( karbonatne breče ) . Najizraženiji oblici su ponikve . Dominiraju dublje ljevkaste ponikve
Lacković, D. Šmida, B., 1995 ) . Gornji dio Slovačke jame, do tristo metara dubine, pruža se također u Jelar brečama . One su svjetlosmeđe do tamnosive, a nagib njihovih slojeva je oko 35 na jug ( mjereno na
lomovima od kojih je izmjerena samo nekolicina . Ulazni dio Lukine jame do - 200 m grade karbonatne Jelar breče, a prostori su vertikalni i široki . Ispod Jelar breča, a do dubine od oko 500 m slijede dolomiti
uvala Lubenovac južno od Malog kuka . Gornji sloj rezervata Hajdučkih i Rožanskih kukova čine takozvane Jelar naslage ( Herak, M. Bahun, S., 1979 ) . Radi se o klastičnim karbonatima ( brečama ) . Njihov matriks
kapu Crnopca, a leže transgresivno na starijim jurskim odnosno krednim karbonatima . U literaturi se Jelar breče smatraju slabije propusnim karbonatnim stijenama, te je postojanje ovako velikog objekta u njima
. Istraživano područje najvećim dijelom izgrađuju tercijarne karbonatne breče, poznate pod nazivom Jelar naslage . Kao i na drugim područjima u vršnim dijelovima Velebita koja pokrivaju ove naslage ( Hajdučki
dok se oborinske vode prirodno dobro dreniraju u jarke i jaruge koji gravitiraju dolini i toku potoka Jelar prema jugoistoku . Nastanak ovih trahiandezitnih stijena Krndije vezan je za sinsedimentacijski vulkanizam
posjetom, a Jelar ponor će dobiti svoje zasluženo mjesto na popisu najduljih špilja u Hrvatskoj . Za Jelar su se od nedavno zainteresirali i biospeleolozi . Od nekadašnjeg razmišljanja o povremenoj hidrološkoj
dobar pouzdan nacrt koji će biti pravi temelj za buduća istraživanja i buditi želju za posjetom, a Jelar ponor će dobiti svoje zasluženo mjesto na popisu najduljih špilja u Hrvatskoj . Za Jelar su se od nedavno
površini uočava mnogo izraženije okršavanje, dok je na klasičnom vapnencu teren blaži i pod šumom . Jelar breče čine mjestimično i po nekoliko stotina metara debele naslage . U Lukinoj jami su pod naslagama
Snimio : Branko Jalžić Geologija, hidrogeologija i geneza objekta Većina masiva Crnopca nalazi se u tzv. Jelar brečama koje ustvari predstavljaju kapu Crnopca, a leže transgresivno na starijim jurskim odnosno
orijentaciono procijenjeni na razdoblje trijaske starosti ) . Minimalno do 300 m Slovačka je jama izgrađena od jelar breča . One su svjetlo smeđe do tamno sive, a nagib njihovih slojeva je oko 35 stupnjeva na jug (
prijete prelijevanjem preko brane, voda iz jezera se kroz evakuacijsku ustavu pušta u staro korito Jelar ponora . O silini i količini vode koja tada protječe ponorom najbolje svjedoči nekoliko željezničkih
usporedbi s Lukinom jamom, Slovačka jama obuhvaća presjek kroz masiv planine u daleko većem prostoru . Jelar breče čine mjestimično i po nekoliko stotina metara debelu naslagu ( Herak, Bahun, 1979. ) . U Lukinoj
dubini na popisu najdubljih hrvatskih špilja i jama, a nova duljina sustava je 23 155 m. Istraživanja u Jelar ponoru koji se nalazi uz jugozapadni rub Štikadskog polja ( Lika ) traju od 1974. godine, no dokumentirano
Obrovac preko Tulovih greda - evolucija karbonatne platforme i stratigrafija ( perm, trijas, jura i Jelar naslage ) Točka 4 - Obrovac - lokalitet Karamarkuša - paleogenski boksiti Točka 5 - Benkovački kamen
mjestu na listi najdubljih jama svijeta . Ulazi se nalaze u karbonatnim brečama paleogenske starosti tzv. Jelar brečama . One izgrađuju ulazni dio jame do 200 m dubine . Breče ( neutvrđene starosti ) se u jami pojavljuju
od ulaza u jamu . Literatura Bahun, S. 1974 : The tectogenesis of Mt . Velebit and the formation of Jelar deposits . Geološki vjesnik 27, Zagreb : 35 - 51. Ulaz u Slovačku jamu nalazi se na nadmorskoj visini
a-g kamen Sažetak : U područjima Drniša ( Dalmacija ) i Dabrice ( Hercegovina ) utvrđenoje da su breče Jelar naslaga nastale u srednjem eocenu . Analizamavapnenačkkih nanofosila dokazuje se da mlađi dio Promina