u XX.st. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (tzv. prva J.) nastala je 1. XII.1918. ujedinjavanjem najvećega dijela južnosl . zemalja bivše Austro-Ugarske (Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba) sa Srbijom i Crnom Gorom u novu državu sa srp.

i na novi slovopis, a od 1836., s promjenom imena u Ilirske narodne novine i Danica ilirska, svojoj je ideologiji dao južnosl . značaj, ali je istodobno isticao etničku samostalnost Hrvata i teritorijalnu cjelokupnost Trojednice na osnovi

, G. je sažeo sav program narodnoga preporoda: hrvatska samostalnost u okviru zemalja krune sv. Stjepana i pripadnost južnosl . etničkomu i kult. prostoru. Nakon zabrane ilirskoga imena 1843. G. je izgubio vodeću ulogu u ilir. pokretu.

je veze s poljskom emigracijom, koja je djelovala protiv Austrije i Rusije, videći Srbiju kao središte buduće južnosl . države. Gaj je promijenio svoja polit. stajališta pa je sada zagovarao jaču ulogu Austrije u Srbiji i potiskivanje

, obrta i trgovine, te za stvaranje hrv. i slov. kapitala. Zastupala je ravnopravnost naroda, suradnju među južnosl . narodima, ujedinjenje Istre s ostalim južnosl. zemljama i suradnju s Talijanima u Istri. Inzistirala je na

i slov. kapitala. Zastupala je ravnopravnost naroda, suradnju među južnosl. narodima, ujedinjenje Istre s ostalim južnosl . zemljama i suradnju s Talijanima u Istri. Inzistirala je na ravnopravnosti hrv. jezika u svim tijelima uprave i

sve vrijeme bio pod paskom cenzure, otvoreno je zagovarao, osobito posljednju godinu i pol, nar. i radnička prava, južnosl . jedinstvo i lijeve ideje. Tiskano je 1235 brojeva na dvjema i četirima stranicama u tiskari J. Krmpotića, koji je

ponajviše je proučavao ranu srednjovj. povijest Hrvata i jugoist. Europe. Napisao je prvu opću povijest sr. vijeka na južnosl . prostoru. Znanstv. rasprave objavljivao je u Radu JAZU. Značajnija djela: Postanje svjetovne papinske vlasti ili

rus. vlasti za svoje polit. ideje. južnosl . pravoslavcima razišao s rus. vladom. U srpnju 1859. otišao je u Pariz, gdje je na francuskome objavio djelo Hrvatska i

dres nogometne reprezentacije Srbije s brojem 10 i svojim imenom na leđima. (Vlm) južnosl . jezik kojim govore Slovenci u Republici Sloveniji, u austr. Koruškoj, u pograničnim krajevima Mađarske i Italije (

bilo je u Roču, gdje je održan i prvi znan. skup 1973. južnosl . književnosti u Motovunu i redoviti program u Roču. Na bijenalu, čiji je mentor bio Josip Bratulić, sudjelovali su

se ne smije uzimati samoinicijativno. južnosl . pokrajinama Austro-Ugarske, a poslije njezina raspada vrhovna vlast Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Prije

i Lucidar, srednjovj. enciklopedija (XV.st.). Istarski su popovi glagoljaši pripremili za tisak prvu hrv. i južnosl . tiskanu knjigu, Misal iz 1483., redigiran prema Novakovu misalu, koji se kao tekstualni predložak istodobno

«. Osobito u doba luteranstva, Istra je otvorena tada suvremenim eur. idejama i stvaralački prednjači u hrvatskom i južnosl . kult. prostoru. Zbog progona, ne mogavši ostati ni u mletačkoj ni u austr. Istri, mnogi su protestanti prešli u

se u London, gdje mu je predsjednik bio Ante Trumbić. Cilj Odbora bilo je rušenje Austro-Ugarske, oslobođenje južnosl . naroda koji su u njoj živjeli te njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom. Međutim, pregovori s predstavnicima