slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "kandler".
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
vezanih za područje Istre i Trsta koje su nastale u razdoblju od 50. do 1526., a prikupio ih je i priredio za tisak P. Kandler . U početku je objavljivana na posebnim nenumeriranim listovima, kao dodatak pojedinim brojevima časopisa L Istria
1851 52., i obuhvativši 154 diplome, potom većim dijelom objavljene u konačnom izdanju zbornika. Kandler je objavio 1862 65. u Trstu. Zbirka je tada obuhvaćala 1551 ispravu, objavljena je bez naslovne stranice, bez indeksa i
izuzetaka, nisu ušle ni u Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae ni u dr. diplomatičke kodekse. Kandler je zamislio i započeo objavljivati to veliko djelo kao najsigurniji temelj za proučavanje antičke i srednjovj.
. I jedni i drugi jednako će uživati. Kandlera bila je otvorena od 18. ožujka do 01. travnja u Umjetničnom paviljonu Juraj Šporer. Riječ je o dragocjenoj zbirci
do 01. travnja u Umjetničnom paviljonu Juraj Šporer. Riječ je o dragocjenoj zbirci Državnog arhiva u Rijeci. Kandler rođen je u Trstu 25. svibnja 1804. godine, školovao se u Kopru i Beču. Domenico de Rossetti osobito ga je poticao da se
kartice, zapravo zbirka epigrafskih antičkih natpisa s naznačenim mjestima nalaza koje je u svoje vrijeme Kandler zatekao u Istri. Osim kartica tu su još i grafički listovi. Skupina njih 230 nosi naslov Rimski pape od sv. Petra do
da su portreti papa zapravo tiskani kao jedan veliki grafički list koji je tek kasnije, možda od samog Pietra Kandlera , njihovog vlasnika, bio razrezan. Na tu pretpostavku upućuju i poznate tiskovine tiskare odnosno tiskarske
bio u intelektualnoj javnosti poznat iz Livijeva opisa opsade i osvajanja, ozbiljnije je započela u XIX. st., a P. Kandler prvi je povezao toponim Vizače s ubikacijom Nezakcija. Arheol. istraživanja su započela 1900., a nalaz natpisa s
drage do rijeke Mirne, i od mora gotovo do Baderne i Sutlovreča. Tragove centurijacije u suvremeno doba otkrio je P. Kandler , a potom J. Bradford, M. Suić, V. Krizmanich, E. Imamović i R. Chevallier.
dell Istria, libri otto, con appendice (sv. IV., 1837). Među suradnicima, uz Rossettija, ističu se, u prvome redu, P. Kandler , ali i barbanski kanonik P. M. Stancovich. Nakon IV.sv. (1837) završava prva serija časopisa. Nakon Rossettijeve
zvonika nalazila se i krstionica. Bila je izgrađena u 5. st., a porušena je 1885. Kandleru je na slici ispod. Poput Eufrazijane i njezine krstionice i u ovoj se nalazio šesterokutni zdenac za krštenja.
Eufrazijane i njezine krstionice i u ovoj se nalazio šesterokutni zdenac za krštenja. Rekontrukcija krstionice po Kandleru
Pietru Kanleru koji je slikama pridodao opis života na istarskom poluotoku. Kandlera objavio je izdavač C. A. S. H. u knjizi Uspomene sa slikarskog putovanja austrijskim primorjem.
st. najprije je vladalo mišljenje da se radi o trijunfalnom luku podignutom u čast imeratora Klaudija. Arheolog Petar Kandler držao je da su to gradska vrata, no riječki povjesničar L. G. Cimiotti dokazao je da se radi o vratima kastruma. Moderni
. Za Hrvatsku i Slavoniju 19. veljače 1855. imenovan je Kukuljević, a uz njega su još za našu zemlju imenovani Petar Kandler (Istra) i Vicko Andrić (Dalmacija, tj. splitsko okružje). 1 Iako je živio i bio jedan od najaktivnijih sudionika