Skradina Nediljka Dujića te brojnih akademika iz Hrvatske i Mađarske simpozij je otvorio dr. sc. Damir Karbić iz odsjeka za povijesne znanosti HAZU-a.
pomoć kod najpoznatijih hrvatskih povjesničara umjetnosti, etnologa i arheologa na čelu s dr. znanosti Damirom Karbićem u pokušaju izrade što vjernijih replika srednjovjekovne odjeće.
vjerovatno, greškom pisara bilo pogrešno datirano 2. januara 1401, umjesto istog datuma 1464. godine. Karbić ¶
poimence proziva Mladena Baraća (autora jedinog rada u Prilozima na koji se g. Uzelac zapravo osvrće), zatim Mariju Karbić , urednicu Priloga, i dakako Matu Artukovića, svojeg (kako on to vidi) arhineprijatelja ili dindušmanina. Kolega
odbijanju napada koji je na njega, nemilosrdno i bez zrnca dobronamjernosti, usmjerio g. Uzelac. Što se tiče kolegice Karbić , g. Uzelac nije se potrudio da ispravno pročita i prepiše njezino prezime, nego ga je triput opetovano netočno naveo,
, dr. sc. Tatjane Tkalčec, upotpunjene su vrijednim prilozima suradnika: dr. sc. Zorislava Horvata, dr. sc. Damira Karbića (Odsjek za povijesne znanosti HAZU), dr. sc. Helge Zglav-Martinac (Muzej grada Splita), doc. dr. sc. Tajane
županije Ivana Iskra-Janošić: Urbanizacija, gospodarski i duhovni život u razdoblju antike Marija Karbić : Srednjovjekovno razdoblje Danijel Petković: Područje današnje Vukovarsko-srijemske županije u vrijeme
primje r ima iz Italije. Danko Zelić govorio je o Šibeniku, čija je crkva proživljavala svoje djetinjstvo, a Damir Karbić približio je odnos Splita s moćnim knezovima bribirskim u doba Tome Arhiđakona.
Burazin, Filip Sirotković, Josip Smodlaka, Roco Enzo Hrvoj, Antonio Jerković, Leo Pavković, Fabijan Šakić, Bruno Karbić , Lovre Perasović, Roko Karanušić, Luka Šiklić, Ivo Munitić, Lorenzo Gracin i Marin Šoljan.
dogoditi. Karbić istaknula je sljedeće: Ideja da pokrenemo neki časopis, povremenik u kojem bi bili objavljivani radovi koji bi na
, a to je naša želja da damo jedan poticaj za istraživanje naše prošlosti. Karbić je predstavila prvih pet radova u povremeniku: Radovi u časopisu slijede kronološki red. U prvih pet radova
pišu Sándor Bene, István Bitskey, Dragutin Feletar, Ivan Golub, Péter Hajdu, Gábor Hausner, Alojz Jembrih, Damir Karbić , Drago Miletić, Suzana Miljan, Lajos Négyesi, József Padányi, Géza Pálffy, Hrvoje Petrić, Krešimir Regan,
a pogotovo ne na razini tumačenja u okvirima suvremene društvene i političke povijesti. U ovom prilogu, autora Damira Karbića iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zagrebu, donosi se pregled povijesti velikaškoga roda Šubića. U radu se donose i
kaptola kroz stoljeća (M. Granić A. Gulin), te dvije zbirke izvora: Registri Zadarskog kaptola iz 14. i 15. st. (D. Karbić ). Osnovna svrha navedenih istraživanja predlaže se zbog toga što u našoj historiografiji te ustanove javne vjere ili
Posljednji pozdrav dragom rođaku. Za njim vječno tuguju: rođaci Nina, Ivo, Danica i Dijana s obitelji. KARBIĆ ¶