Uz zgradu Gradske vječnice nalazi se renesansna palača Karepić iz 16. stoljeća, koja je povezana s vijećnicom lijepim kasnogotičkim duplim prozorima. Taj urbanistički sklop nalazio se sa sjeverne strane trga, dok se na istoku, uz zidine Palače

Juraj je nadmašio svojega prethodnika u ukrasu i plastičnoj snazi realističkih skulptura. Ciborij kapele ukrašen je kasnogotičkim lišćem, a na vrhu zabata su kipovi Navještenja i anđela. U gornjemu dijelu oltara leži Sv. Staš, dok su s prednje strane u

vrsnim freskama mrmornim oltarima, i orguljama. Od sakralnih objekata u gradu još valja izdviti Franjevačku crkvu s kasnogotičkim svetištem iz 15. stoljeća. Od kulturnih ustanova koje djeluju u gradu svakako moramo spomenuti Etnografski muzej

središnjim trgom s kipom Presvetoga Trojstva, urednim ulicama, baroknim dvokatnicama ili trokatnicama, ponekim kasnogotičkim zdanjem, župnom crkvom sv. Martina, franjevačkom crkvom, trima crkvicama u okolici, bogato urešenim dvjema

15. st. sagradilo kamenu crkvu u stilu kasne gotike. Gotičko svetište je poligonalno, a nadsvođeno je vrlo uspjelim kasnogotičkim mrežastim svodom, koji nosi deset konzola. Te su konzole zanimljive jer imaju uklesane biljne motive te likove anđela

] kasnogotičkim mrežastim svodom. Konzole i zaglavni kameni figuralno su ukrašeni. Prema lat. natpisu, crkvu su 1492. izgradili

. Može se zaključiti da je župna crkva Uznesenja BDM u Novoj Rači po svojim stilskim oznakama slična ostalim sakralnim kasnogotičkim objektima. U 18. stoljeću je barokizirana, a zbog svoje povijesne i umjetničke vrijednosti proglašeno je spomenikom

razdoblja. kasnogotičkim klaustrom. U samostanskoj blagovaonici su svije vrijedne slike pelješkog slikara, franjevca Celestina Medovića, a

XIX. stoljeća srušena. kasnogotičkim prostorom, sa sjeverne strane je prizemnica, a sa južne dvokatnica.

u 13. stoljeću. U 15. stoljeću crkva dobiva novo svetište, nadsvođeno gotičkim mrežastim svodom i u cjelini ukrašeno kasnogotičkim fresko-slikarijama, rad domaćih majstora.

zidovi. Visoki prozori crkve i prve najveće kapele blago su na vrhovima bili zašiljeni te bogato profilirani s kasnogotičkim ukrasima. Na zapadnoj strani lađe nalazio se okrugli prozor, kao i na prednjoj istočnoj kapeli, dok je sjeverna strana

Djevice Marije od Svete krunice, sa Sv. Katarinom Sienskom i Sv. Dominikom. Uz njega je oltar, iz starije crkve, s kasnogotičkim kipom Bogorodice od Karmela iz druge polovice 15. stojeća, sa slikama Sv. Lucije i Sv. Katarine. U njoj su utočište

nisu osobito jasni glede granica. Recimo, gledajući svjetonazor i duh, po čemu bi se nizozemski slikari smatrali kasnogotičkim , a ne renesansnim? Opet, ako uzmemo samo motive - po čemu bi bili renesansni? Shvaćaš što hoću reći? Mislim da samo tzv.

, možda i kao svoje posljednje djelo, ponajbolji slikar 15. stoljeća u Dalmaciji Blaž Jurjev Trogiranin. Služeći se kasnogotičkim slikarskim stilom tzv. dvorske internacionalne umjetnosti 1400 - ih godina, koja je bila zapravo posljednji veliki

bi polovicom 15. stoljeća bio sagrađen najveći dio svetišta. Svetište je poligonalno, a nadsvođeno je vrlo uspjelim kasnogotičkim mrežnim svodom, koji nosi deset konzula. Zanimljivi su jer imaju uklesane motive bilja te likove anđela. Kustosija