osmeraca i vitka linija skifa. Baš tog dana rodila se ideja o potrebi regatnog veslanja u Splitu i u kavani "Sport" se izmedu ondašnjih studenata Dalmatinaca dugo, sve do zore debatiralo samo o veslanju. I sve naredne dane, piše ing. Kodl , Fabjan je bio zanesen veslanjem. Čitave sate je skicirao skifove i četvorke, činio bilješke i kombinacije kako da se nazove splitski klub. U bezbroj varijacija pravio je skice za zastavu novog kluba i sve je to stalno nosio sa sobom, na

". U lipnju 1922. godine veslači "Gusara" postigli su u četvorki svoju prvu pobjedu na veslačkoj regati u Beogradu. U toj trci učestvovali su četvorka VK Jadrana "iz Sušaka i četvorka Gusara ". Pobijedili su Splićani u sastavu: ing. Josip Kodl , Milan Milanović, Pero Pavlović, dr. Edo Bulat i kormilar Miro Nisiteo. Iste godine "Gusar" je nabavio dva glatka regatna čamca iz Njemačke i to osmerac i četverac s kormilarom, te postao član Veslačkog saveza, koji je kao vrhovni

velika četverokatna Osiguravajuće zadruge » Croatia « na Klaičevoj poljani, po projektu arh. Zlatibora Lukšića i ing. arh. Kuzme Gamulina.Sagrađene su dvije zgrade za osnovne škole Manuš-Dobri i Veli Varoš. Prvu je projektirao Josip Kodl , a drugu ing. Deutsch i arh. Freudenreich iz Zagreba. U to doba je kanalizirano i dotada otvoreno sumporno vrelo t. zv. » Piškera «, čije je korito dugo služilo i kao javno perilo rublja. Iste je godine sagrađena klaonica Mitrović u Lori .

zgrada Meteorološkog opservatorija na prvom vrhu Marjana. Njegova su postolja za Meštrovićevog Marka Marulića i Grgura Ninskog, spomen ploče splitskim uglednicima, fontane poput česme na današnjoj Uvodićevoj širini u Velome Varošu Kodl je mnogo truda uložio za promicanje veslačkog sporta u Splitu a iskazao se i kao veslač četverca s E. Bulatom, M. Milanovićem. P. Pavlovićem i kormilarom M. Niseteom na prvom Gusarovom nastupu u Beogradu i pobjedi nad sušačkim Jadranom u

, a poslije je preuređena u Prirodoslovni muzej. Tako je secesija, razbijajući zasade historicizma, otvarala put modernoj funkcionalističkoj arhitekturi. Među njezinim prvim pobornicima u Splitu bili su Fabjan Kaliterna, Josip Kodl i Alfred Keller .

gradske luke. Troškovi su dostigli 700.000 dinara od čega je polovica novca namaknuta zaduživanjem, a gradnju je, po nacrtu arhitekta Josipa Kodla, izvelo građevinsko poduzeće inž. Ivaniševića. Nadzor radova obavljali su inžinjeri Kodl i Fabjan Kaliterna. U Dom su uvedeni voda, plin i struja. Jedan dio zdanja, koje je predstavljalo najljepši primjer moderne arhitekture u Splitu, smješten je na gatu, a drugi je sagrađen u moru na Matejuškina jakim cementnim zidovima .

Kaliterne s kojim je prijateljevao za studentskih dana u Pragu, dolazi u Split, zaljubi se u taj grad, oženi Šibenčanku Emu Melak, uzme i državljanstvo, počne graditi po Splitu Prvo značajnije arhitektonsko djelo koje je projektirao Kodl u Splitu bila je zgrada Meteorološkog opservatorija na prvom vrhu Marjana. Njegova su postolja za Meštrovićevog Marka Marulića i Grgura Ninskog, spomen ploče splitskim uglednicima, fontane poput česme na današnjoj Uvodićevoj širini

Ante na Matejuški Govoreći o staroj rivi sjetimo se još jedne splitske falupe izvedene pod stručnim nadzorom gradskih urbanista i inženjera: Gusarevog doma. Tu zgradu, koju je u modernom stilu projektirao splitski arhitekt, Čeh Josip Kodl , bila je vjerojatno najuspjelija splitska građevina prošloga stoljeća, europski primjer moderne arhitekture. Donekle joj je loša strana bila što se nalazila na istaknutom položaju ispred urbanog ambijenta stare rive. Preseljenjem

u prvotnom obliku i vrlo kvalitetne izvorne opreme. Svi ostali brijunski hoteli, teško oštećeni savezničkim bombardiranjem 1945., srušeni su nakon 1952. Hotel Neptun-Istra u poratnim je godinama suvremeno oblikovao arhitekt Josip Kodl . Od sredine 1960 - ih pri intenzivnoj turist. izgradnji duž jadranske obale prostor se koristio kao puka sirovina, pa su nastajali golemi hoteli, hotelski kompleksi i turist. naselja izvan pov. jezgri, koji mjerilima i stereotipnim

Gusarova Svečana skupština, a ujedno i prezentacija monografije kluba. Generacije izveli na pravi put Veslački klub Gusar osnovan je 5. ožujka 1914. godine. Otac splitskog sporta Fabjan Kaliterna upoznao je u Pragu inžinjera Josipa Kodla . Šetali su njih dvojica pored rijeke, kojom su veslali češki mladići ... - Kad može ova šporka Vltava imat brode, zašto ne bi i moj Split? - izustio je Kaliterna. Dvije godine kasnije u gradu pod Marjanom osnovan je Gusar. Prvi predsjednik

i za Split i za Hrvatsku Situacija s hotelom "Marjan" me podsjeća na sudbinu Doma "Gusar" na splitskoj Matejuški. I taj objekt je bio ponos grada, nekadašnje srce i sporta i zabave, gradska razglednica i veliko djelo arhitekture, autora Kodla . Ali imao je zlu kob: zbog "Gusarova" novog doma ovaj stari je ostao bez ikakve skrbi, jer zainteresirani za njega nisu nikad dobili ni odgovor. I tako je ova Kuća pored mora, "tučena valima i vjetrom" dotučena do niže od temelja i više je nema

duhana iz 1905. godine, sagrađena na mjestu starijeg skladišta soli, a stradala u Drugome svjetskom ratu. Konačno, tamo je na Gatu sv. Duje 1935. podignuto prostrano carinsko i tranzitno skladište prema projektu arhitekta Josipa Kodla . Najviše gospodarskih zgrada bilo je na zapadnoj strani luke koja je bila nenastanjena, bez puta i neuređene obale. Tu je, osim tvornice cementa, bila klaonica podignuta 1885, , ljevaonica Cukrov iz 1875. i skladište Ilić 1892., a godinu

. "Naše Jedinstvo" u br. 6 od 7. III 1914. javlja slijedeće: "U četvrtak 5. III o. g. na konstituirajućoj skupštini održanoj u prostorijama Hrvatskog Doma, osnovan je veslački klub GUSAR." " Gusar "piše u svojim zabilješkama ing. Josip Kodl , jedan od prvih pionira ovog veslačkog kluba - začet je u Pragu davno, još 1912. godine. On se rađao u kavani "Sport" gdje su se tadašnji mladi splitski studenti često okupljali i poneseni primjerom praškog kluba "Blesk ", koji je

, koji su se sve više zagrijavali za veslanje. Među njima su prednjacili: Marin Lemešić, Dalibor Peruzović, Luka Kaliterna, Leo Lemešić, Duško Žeželj, prof. Aleksandar Vukić, Vlade Bučan ( dugogodišnji vođa veslača ), ing. Josip Kodl , dr. Krešo i Dalibor Čorak, Milan Milanović, A. Danilo, V. Šakić, Kamilo Roić ( dugogodišnji kormilar ), Andro Žeželj, Mate Duboković, Petar Vitezica, Kirchmajer, K. Buj i niz drugih. Kroz 1921. "Gusar" je nabavio još jednu četvorku i

kao potpuni komplet sa svim potrebnim dijelovima ) . Kodla . Društvo Marjan osnovano je 1903. godine. Osnivač i predsjednik Društva bio je prof. Juraj Kolumbatović. Nakon njega predsjednik je bio liječnik iz Velog Varoša Šimun Tudor. Djelatnost Društva zamrla je tijekom Prvog i Drugog

kodl

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov