(sumporna kiselina, kisele kise) čak i 3 600 % iznad dopustenih. Za proizvodnju bi se koristilo najmanje 75 000 tona koksa godisnje. Podsjećamo da u okolici već postoje: Cementara (30 km udaljena) koja koristi 40.000 tona ugljena godisnje,

upotrebljava feromolibden (50 - 80 % Mo) nego elementarni molibden, a dobiva se redukcijom smjese MoO3 i Fe2O3 pomoću koksa u električnim pećima.

i elektrolizom slane vode pomoću elektroda od slitina živine. Dobiva se i puštanjem vruće pare preko užarenog koksa . Kao rezultat se dobiva H2 i CO.

koksare na Kvarner... koksa na Kvarner, malo je tko ostao ravnodušan o apokaliptičnom uskrsnuću bakarske koksare koja je uz INA-u i

za 5,5 posto. koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (pad od 36,1 posto), metala (27,9 posto) te proizvoda od gume i plastike (13,5 posto).

i plinova u okoliš te očuvanju čistoće područja, uz zatvoren sustav za transport, skladištenje i ukrcaj naftnog koksa .

kao i PGŽ-a trebaju iznaći drugo rješenja, odnosno tehnologiju. koksa prljavi su sami po sebi, a klimatske prilike kod nas su takve da bi koksa bilo posvuda, zaključio je Uljan.

. koksa bilo posvuda, zaključio je Uljan.

odnosno prešućuje, te je Grad Bakar predao svoje očitovanje koje se temelji na čak 15 točaka. koksa za Grad Bakar je jednostavno neprihvatljiv, a isto je tako neprihvatljivo da se u Studiji ne spominju mnoge bitne

kiselim taljenjem i Kruppovim postupkom. koksa i rude s talioničkim dodacima. Ovisno o rudi, talionički dodatak je vapnenac ili dolomit (ako su rude kisele, jer

i aluminijev oksid) ili kvarcni pijesak (ako su rude alkaline, jer jalovine sadrže kalcijev oksid). Najdonji sloj koksa se zapali, a dovodi mu se vruć zrak (do 800 C) obogaćen kisikom. Pri tom koks izgara dajući najprije CO 2, a zatim

se vruć zrak (do 800 C) obogaćen kisikom. Pri tom koks izgara dajući najprije CO 2, a zatim prolaskom kroz sljedeći sloj koksa prelazi u CO:

osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za čak 42,9 posto. koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 40,4 posto.

prerađivačka industrija te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija). koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u strukturi domaćeg izvoza, na izvoz bi u idućim mjesecima negativno mogao utjecati

neto plaća iznosila 3982 kune. Najbolje plaćeni radnici u prerađivačkoj industriji su zaposleni u proizvodnji koksa , naftnih derivata i nuklearnog goriva, s prosjekom od 6017 kuna, a dobro stoje i duhanci čiji je prosjek iznosio 5842