biokemijskih nalaza iz krvi, a da pri tome bolesnik ima šećernu bolest već godinama, a ponekad već ima i izražene komplikacije .
otkriven je slučajno kod pregleda krvnih žila vrata, u vrlo ranoj fazi i bolesnica sasvim sigurno neće imati nikakve komplikacije zbog raka štitnjače.
. komplikacije od zahvata (čak niti u literaturi). Nakon analne dilatacije, već sutradan pacijent je bez jakih bolova, a za 4 6 tjedana
. Ponajviše pitanja bilo je vezano za kontracepciju i trudnoću te spolno prenosive bolesti, ali i načine liječenja, komplikacije neliječenih spolnih bolesti, kao i načine preveniranja spolno prenosivih bolesti.
visokorizičnih bolesnika sa teškom aortnom stenozom. Perioperativnim planiranjem i stjecanjem iskustava komplikacije se velikoj mjeri izbjeći. Rani postoperativni rezulatati te rezultati praćenja su ohrabrujući i pokazuju značajno
151 bolesnik (110 muškaraca i 41 žena). Usporedili smo nekoliko parametara: dob, dužinu bolničkog liječenja, komplikacije (smrt, veće krvarenje), srčane aritmije, učestalost srčanog popuštanja, ehokardiografski procijenjenu EFLV
adverse cardiac event (MACE) in patients with diabetes mellitus (DM) as compared to the patients without DM. Komplikacije invazivnih kardioloških zahvata su rijetke, ali potencijalno katastrofalne. Mortalitet i morbiditet ovih
zahvata su rijetke, ali potencijalno katastrofalne. Mortalitet i morbiditet ovih bolesnika je visok, osobito ako se komplikacije odmah ne prepoznaju i liječe.
odmah ne prepoznaju i liječe. komplikacije je nužno anticipirati i znati liječiti.
anticipirati i znati liječiti. komplikacije i njihovo liječenje. Izabrani su interventni zahvati sa životno ugrožavajućim komplikacijama iz različitih
i značajnu aortnu regurgitaciju kod implantacije aortne valvule putem arterije supklavije (TAVI). Komplikacije interventnih kardioloških zahvata su rijetki, ali potencijalno katastrofalni događaji ako se urgentno ne liječe.
protokola. Deset bolesnika (55 %) zahtjevalo je inotropnu potporu. 83 % bolesnika imalo je periproceduralne komplikacije , najčešće infektivne (pneumonija, sepsa), a u 11 % zabilježena je koagulopatija uz krvarenje. Zbog malih brojeva
na Odjelu za neurologiju OB Zadar nemaju adekvatnu prevenciju moždanog udara kao najvažnije i najčešće komplikacije kronične FA. Dok su svi primali antagregacijsku (17 %) ili antikoagulacijsku th. (83 %), velika većina njih koji su
uz nepodnošenje fizičkih napora već do dvadesetih godina života. Napredovanje bolesti uključuje ozbiljne komplikacije od strane srca, bubrega i središnjeg živčanog sustava što su i glavni uzroci morbiditeta i rane smrtnosti tih
za kirurški zahvat. Ukoliko su ovi bolesnici asimptomatski nije potrebno nikakvo liječenje samo redovite kontrole. Komplikacije prolapsa su: poremećaja srčanog ritma, hemodinamski značajne mitralne insuficijencije i endokarditis. Prikaz