usput budi rečeno velika koalicija nacionalnih političkih blokova jedno od bitnih obilježja konsocijacijskog modela ). S obzirom da se SDP ne želi odreći sudjelovanja u budućoj vlasti, a pri tom još uvijek

ili zlonamjernog tumačenja ove, današnjim politološkim jezikom bi rekli, tipične konsocijacijske formule ( 1 1 1 ). Naime, ta deklaracija-formula isključuje mogućnost da bilo koja od

da naglašavaju ono što je za današnju situaciju najprikladnije u ZAVNOBIH-u, a to su njegovi konsocijacijski elementi i potencijali, pozivatelji naglašavaju antifašistički karakter ZAVNOBIH-a, i

i potvrđen formulom da je BiH i srpska, i muslimanska, i hrvatska, odnosno, negiraju golemi konsocijacijski i federalistički potencijal koji ta formula sadrži. Ili možda i nije čudno, ako poznajemo

bošnjačko-bosansko-građanski blok prešućuje, negira i u praksi osporava višenacionalni , konsocijacijski potencijal ZAVNOBIH-a koji može biti snažan izvor legitimiteta i identiteta, i za sadašnju

istaknut na ZAVNOBIH-u, te sprječavaju realizaciju i institucionalizaciju njegovih konsocijacijskih i federalističkih potencijala. U konsocijacijsko-federalnom modelu njihov nacionalni

Mirjane Kasapović 2005. godine vodi raspršena ali kontinuirana debata o takozvanoj konsocijacijskoj demokratiji. Suština te debate, kojoj je u nekoliko navrata doprinio i Puls demokratije ,

. Ukazujući na manjkavosti teorijske paradigme Mirjane Kasapović i na izlišnost same debate o konsocijacijskoj demokratiji s jedne, te na primjere nerazumijevanja liberalnog koncepta s druge strane ,

časopisi izlaze rijetko i neredovno. Samo toj činjenici možemo zahvaliti što se polemika o konsocijacijskoj demokratiji protegla na više od dvije godine. Pokrenula ju je knjiga Mirjane Kasapović Bosna i

Autoričino zagovaranje institucionalne preobrazbe Bosne i Hercegovine u demokratiju konsocijacijskog tipa koja znači » vlast kartela elita strukturiranu tako da demokratiju s fragmentiranom

časopisu Status odgovor Mirjane Kasapović pod naslovom » Metodološki problemi kritike konsocijacijske demokracije u Bosni i Hercegovini «, 6 uz koji je objavljen i tekst Mladena Ančića » Jedan čovjek

' «. 7 Konačno, u sarajevskom časopisu Odjek objavljen je, pod naslovom » Ideološki problemi konsocijacijske demokratije u Bosni i Hercegovini « 8 Mujkićev » odgovor na odgovor «. 9 Priznajem da moja glavna

» odgovor na odgovor «. 9 Priznajem da moja glavna pobuda nije da dadem prilog raspravi o konsocijacijskoj demokratiji. Iako je kod pojedinih učesnika mogla stvoriti utisak da sudjeluju u nekoj od

svega nepotrebna. Sa stanovišta univerzalnog auditorija, svaki pokušaj oživljenja modela konsocijacijske demokratije je teorijsko mrtvorođenče: u političkoj filozofiji, argumenti »

u argumenataciji koju su razvila oba tabora zagovornici preobražavanja Bosne i Hercegovine u konsocijacijsku demokratiju i njegovi protivnici redovno se evocirao liberalizam ( i kao učenje i kao