Telaščica, zaljev dug 8200 m kojeg krasi 25 uvala, 5 otočića i 68 km obale. Park prirode uvala Telašćica razlikuje se od Kornatskog otočja po geološkoj gradi i vegetaciji koja u njoj prevladava. Dok su Kornati uglavnom goli kamen, u Telašćici se

kanjona rijeke s jezerima i njenim slapovima, dok Nacionalni park Kornati nudi spektakularnu ljepotu otočnog kornatskog arhipelaga uz nezaboravan prizor kamena, mora i tišine. Na rivijeri posjetitelji najpopularnijih klubova u

park Kornati, sa svojih 150 otoka predstavlja pravi raj za nautičare, ali i za ronioce zbog očuvanosti i bogatstva kornatskog podmorja. Sjeverno od Šibenika se prostire nacionalni park Krka, a nacionalni park Paklenica se nalazi između Zadra i

km) i prekrasni vidikovci (od kojih izdvajamo lijepo uređeni Vidikovac Kamenjak s pogledom na cijelo jezero, početak kornatskog otočja, te na priobalna mjesta i gradiće...), oduševit će sve ljubitelje prirode.

Kornati. Jedinstven splet od 150 razasutih otoka, otočića i hridi najmodriji je kutak Jadrana u kojem modra boja Kornatskog mora još više dolazi do izražaja u kontrastu s bijelo sivim kamenjarom otoka i otočića. Jedna od najupečatljivijih

ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti "otočnost ". Sve poznatija vrijednost i ljepota Kornatskog arhipelaga rezultirali su šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća znatno intenziviranje

će ovisiti o cijeloj ekipi. Najbogatije područje za big game fishing je pojas otvorenog mora otoka Blitvenice i Kornatskog Arhipelaga.

različitim kulturama i različitim interesima na ovim prostorima. Kornatskog otočja datiraju jos iz doba neolitika. O tome svjedoči nalazak kamene sjekire nađen u polju Zejkovci, podno brda

nalazak kamene sjekire nađen u polju Zejkovci, podno brda Pedinka na otoku Kornatu. Kornatskog otočja bilježi se u vrijeme Ilira. Male četverokutne nastambe, pojedinačne ili u grupama (kao što su ispod Pedinke,

ribarstva s druge strane, kornatsko je kopno praktično ostalo bez ljudi. Kmetovi koji su do tada radili za vlasnike kornatskog otočja (zadarsku vlastelu) okrenuli su se novim djelatnostima i novim prostorima. Ovu prazninu su iskoristili

prava ribolova u Kornatima sve više su se pojačavali. kornatskog kopna - zbog nove agrarne politike u Dalmaciji - nije više bila u stanju plaćati poreze i namete, pa su sve Kornatske

i Zaglavcima i otok Kornat sa svim pripadajućim otocima. Stanovnici otoka Murtera tako su postali vlasnici preko 90 % kornatskog kopna. Saljani su i dalje vodili brigu iskljucivo o moru s obzirom na tradicionalno i pisano pravo na ribolov koju su

ograda, danas jednih od najzanimljivijih kulturnih atrakcija u području parka. Život se polako iz unutrašnjosti kornatskog kopna selio na obalu. Porti, naselja u maritimno pogodnijim uvalama, dobili su svoj puni značaj tek u 20. stoljeću.

zagori te u južnoj Lici. Bura slabije puše uzduž zapadne obale Istre, u Zadarskom kanalu, u zavjetrini Dugog otoka, Kornatskog otočja, Mljeta i na obali Konavala, od Cavtata do rta Oštro. Što se više udaljujemo od naše obale prema pučini, snaga

događanja Kornatskog otočja realiziranog uz pomoć Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj, u okviru MATRA / KNIP