protiv rudara započela je 8. IV. u jutarnjim satima kod sela Štrmac. U 13 sati zauzet je rudnik u Krapnu . U 13,30 zauzet je rudnik u Vinežu. Skladište na Štalijama zauzeli su financi iz Pule. Izgleda

stoljeća raste potražnja ugljena. Tako 1879. g. započinje s radom rudnik u Vinežu, a rudnik u Krapnu se širi. Promjenom vlasničke strukture, 1881. g. labinski rudokopi su objedinjeni, a rudnici

, da bi se početkom XVIII. st. proizvodnja ustalila. Godine 1785. aktivan je rudnik ugljena u Krapnu , s četrdesetak uposlenih i s godišnjom proizvodnjom od oko 530 tona .

sreću, a vi dečki, poigrajte se i kupite barem Elfs gaće. Vaše će vam drage biti zahvalne . Krapnu pas ugrizao prolaznika U petak, 24. svibnja oko 15,30 sati u Krapnu kraj Raše je pas mješanac

će vam drage biti zahvalne . Krapnu kraj Raše je pas mješanac ugrizao 30 - godišnjeg muškarca i lakše ga ozlijedio. Labinski

možete doći iz mjesta Raša ili pak skrenete li na desno s ceste Raša Labin. Počeci rudarenja u Krapnu započinju već u 17. st. Još daleke 1626. godine od Vijeća desetorice u Veneciji dozvolu za

male vagone vuku konji, a tek kasnije njihovu ulogu preuzima parna lokomotiva. Krajem 19. st. u Krapnu i okolnim rudnicima radi oko 1.500 ljudi, a dnevno se vadi 500 tona ugljena .

došao u Krapan? ", zidnim novinama "Krapanština" i izložbom predmeta iz rudarske baštine u Krapnu je otvoren gradski trg u nastajanju "Pozzo Franz ". Riječ je o umjetničkom projektu zagrebačke

Pipana. Rudari su potom zauzeli rudnike i rudarska postrojenja, minirali prilaze oknima u Krapnu , Vinežu, Štrmcu i separaciju Štalije s odlagalištem ugljena, te potom organizirali

, 4 km sjeveroistočno od Raše ( 45 6 N; 14 17 E; 37 m nadm. vis. ); 204 st. ( 2001 ), općina Raša. U Krapnu i okolici najstariji su rudnici ugljena na Labinštini .

premijernom izdanju vodili kroz nakadašnja okna Karvovu placu Vinež i Štrmac te lani prema Krapnu .

zvonik podsjeća na rudarsku lampu Labinov dodatak: Grad je izgrađen pri kraju Raške vale prema Krapnu tj. jednom od ulaza u okno rudnika. Raša je trebala biti izgrađena na području današnje

trebala zvati Liburnia, već zahvaća i ukupnu povijest rudarenja na Labinšćini. Stoga piše i o Krapnu , Vinežu, ali i Štrmcu, isušivanju Raške doline, ali i Čepićkog jezera i njegova pretvaranja u

razvoj zdravstva u Labinu nego u većini ostalih istarskih gradova utjecalo je i rudarenje u Krapnu , a potom u Vinežu i Štrmcu. Rudarsku bolnicu u selu Brdo Labin dobiva 1860, a kasnije i u Vinežu .

početke rudarenja na Labinštini. U posljednjem desetljeću 18. stoljeća zabilježeno je da je u Krapnu , mjestu nedaleko od Raše, godine 1801. četrdesetak rudara ostvarilo godišnju proizvodnju od