cjelina, tajnovita ljepota krša, vidikovci, planinska obzorja, gorski klanci, vrtače, pećine i spilje, pitoma kraška polja s izvorima krase vrgorački kraj iznenađujućim ljepotama.

su geološke, hidrološke, arheološke, paleontološke i osnovne biološke karakteristike.Foiba delle Piane je mala kraška jama dubine 16 m, skromno ukrašena sigama i pruža utočište šišmišima koji su zakonom zaštićena vrsta. Pećina s jamskim

, čije su opće osobine podložnost kemijskom trošenju pod utjecajem aktivnih voda i što su vodopropusni. kraška polja: Cetinsko-paško, Hrvatačko, Sinjsko, Mućko-postinjsko, Konjsko, Dugopolje, Dicmansko i Imotsko polje te

vode i drugi u ostalom dijelu godine sa izrazitim nedostatkom vode. Sušno razdoblje može potrajati i preko 90 dana. Kraška polja formirala su se kao posljedica neotektonskih poremećaja i predstavljaju slivna područja gdje se skuplja voda,

uz kratko druženje slijedio je rastanak kojim je dogovoreno da se u što kraćem vremenu isto odradi u sportskoj dvorani Kraška u Izoli.

velikih jesenskih kiša koje padnu na području Hercegovine stvaraju se potoci, nabujaju rijeke i stvaraju poplave, a kraška polja se pretvaraju u jezera. Područje južne Hercegovine siromašnije je izvorima od planina, ali oni izvori koje

neobičnih vinara vidljivo je već u podrumu Čotarovih. Dvije su vrtače iskopane u kršu pa čak iz samog podruma vodi žila, kraška pukotina u dubinu. To osigurava dovoljno vlage i prostor ne treba klimu. U takvu podrumu otac Branko i sin Vasja

i ogledni sat joge za građanstvo (sa sobom treba ponijeti udobnu odjeću za vježbanje). Mjesto održavanja: dvorana Kraška 19 na Gregovici u Puli, kontakt mobitel: 098 - 219 606 (REX / Ružica Koraca)

te i dan danas područje Blaza i okolice pretražuju oni do kojih je došla ova legenda. kraška jama Golubinčina duboka stotinjak metara. Godine 1998. porečki speleolozi imali su vrlo opasan zadatak -

se konzervira postupcima soljenja ili salamurenja, sa ili bez dimljenja, sušenja i zrenja. kraška vratina ili buđola)

da im jedan zid predstavlja stjena brda i točno se nazire ogromna kamenusina koja se zlokobno nadvija nad kominom. E kraška dalmacio ko te nebi volio a ljudi.......... to ćemo drugom prilikom

s Malog Rajinca, vrh Pivčevca udaljen je samo pola sata. Sa ovog stjenovitog vrha vidi se cijeli Sjeverni Velebit, kraška visoravan Jezera, kao i Rožanski i Hajdučki kukovi.

izvorišta pitke vode Zvir, Martinšćica, Dobra, Dobrica i Perilo. Pojave zamućenja vrlo su česte i uobičajene za kraška izvorišta, a javljaju se nakon dugih sušnih perioda i obilnih i intenzivnih kiša. Zamućenje je u osnovi smanjenje

napose se razlikuju. Dok sjeverozapadna područja karakteriziraju izduženi i uski gorski grebeni i veća ili manja kraška polja, za jugoistočna područja karakteristične su visoke zaravni sa istaknutim vrhovima i duboko usječenim

visinskim pojasevima, ujutro izlazi a pod veče se vraća u selo. kraška visoravan Hrbljina. Na ovu visoravan izlaze privrednici iz Opačića, Mladeškovaca, Dubrave, Isakovaca i Podkraja,