nakon razornog plimnog vala 1978. U zbirci se izdvajaju djela Ede Murtića, Koste Radovanija, Marije Ujević, Frana Kršinića i napose dvije skulpture Henryja Moora kao takve jedine na području Hrvatske. U galeriji Centra za kulturu je izložena

kod vrhunskih umjetnika - kod Blanke Dužanec (keramika) na Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, te kod Frana Kršinića i Vanje Radauša (kiparstvo) na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i u Majstorskoj radionici.

zadržati, u svojoj individualnoj interpretaciji, kao jednu od osnovnih oznaka vlastitog autorskog izričaja. Od Kršinića je, pak, na Akademiji Cmrok baštinio pristup kiparstvu kao lirskoj sintezi stvarnosti i gradnju forme kao zatvorene,

. Na žalost ostaje samo sanak pusti obećana obnova vandalski srušenog Spomenika borcu čuvenog hrvatskog kipara Frana Kršinića . Ostaje i dalje neostvarena želja da se Udruzi pridruži više mlađih članova, naročito onih između dvadeset i

. Izrastajući iz bogate kiparske baštine Džamonja legitimira kontinuitet kao sigurnu popudbinu svojih profesora, Kršinića , Radauša i Augustinčića koji su utjecali na njegovo mladenačko sazrijevanje, a u tom je kontekstu mladi kipar i počeo

je na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti - Kiparski odsjek, na kojem je diplomirala 1958. u klasi profesora Kršinića . Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu. Od 1987. radi na ALU, napredujući od docenta do

veliku ciglanu u Dugom Selu, priča nagrađivana kiparica Vera Dajht koja je završila Likovnu akademiju kod Frane Kršinića i Antuna Augustinčića. Veli da je ciglana koju je njezin otac sagradio razlog zbog kojeg se već u ranoj mladosti

kod Đakova. Akademiju likovnih umjetnosti, studij kiparstva, upisao je u Zagrebu 1938. u klasi profesora Frane Kršinića i Ivana Lozice ali je zbog rata morao prekinuti studij da bi ga tek 1951. završio u Beogradu. Poslije završene Akademije

shvaćanju cjelokupna opusa. Važna je činjenica da je Branko Ružić nakon završena studija kiparstva kod Frane Kršinića privremeno napustio tu tehniku izražavanja i nastavio istraživanje vlastitih kreativnih sposobnosti unutar

s ovlaštenim stručnim službama i vlasnicima autorskih prava kako bi se Spomenik borcu hrvatskog kipara Frana Kršinića što prije obnovio i vratio u izvorni oblik. Članovi udruge najavili su izradu prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o

nisam izveo ni deset posto, izjavio je Dušan Džamonja (78), najveći hrvatski živući kipar, đak Vanje Radauša, Frane Kršinića i Antuna Augustinčića, te dobitnik brojnih nagrada i priznanja, čije se skulpture nalaze u najeminentnijim muzejima

. Kršinića dovršeno 1935. godine kojeg su pripadnici mađaronske ekstremeističke organizacije Štuka srušili, po jednim 1941.,

vijećnicu u nazočnosti gradonačelnice Dubravke Šuice, zamjenika gradonačelnice Antuna Kisića i akademika Frana Kršinića , županice Mire Buconić, članova Gradskog vijeća i Poglavarstva, službenika i namještenika Gradske uprave.

je diplomirao 1951. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je pohađao specijalku kod profesora Frana Kršinića do 1953. Po završetku Akademije boravio je na tromjesečnom studijskom boravku u Parizu, gdje se ponovo vratio na

kućanstava, neki ipak jesu. Dipl. ing. strojarstva Josip Botica već je izradio nekoliko prvih projekata u Ulici Frane Kršinića na području Crvenih kuća, u blizini prolaska plinovoda.