ili posvema zamijeni staru paradigmu. Takva nekumulativna epizoda smjene paradigmi zove se znanstvena revolucija ( Kuhn , Th. S. Structure of Scientific Revolutions. The univ. of Chicago Press. Chicago London, 1988, str. 91). Ovdje,

, teorije, stajališta i sve to kao ishodište novog vi? enja glavnih problema, pa i kao nov pogled na stvarnost. Kako bi po Kuhnu dakle išao razvoj znanosti?? ini se kumulativno, u doba normalne znanosti. Isto tako, skokovito ako svratimo

na njihovo slaganje s teorijom - razra? uju (artikuliraju) samu teoriju. Kuhnu , normalna znanost nailazi na nepravilnosti, tj. na neslaganja s ustaljenom tradicijom i pojave se istraživanja koja

i po? ne traženje nove teorije. To je vrijeme krize, koje rodi tvorca nove paradigme. Ovo svakako valja zapamtiti: Kuhn drži da su znanstvene revolucije neobi? ne i rijetke epizode u povijesti znanosti, dok bi za napredak znanosti bili

, dok bi za napredak znanosti bili ipak najvažniji oni dugi i redoviti periodi tzv. normalne znanosti. To zna? i da je, po Kuhnu , znanstveni napredak bitno osiguran istraživanjima u vrijeme normalne znanosti. Dok je smjena paradigmi (

. Smjena paradigm uvijek iznova po? etak je novog vala napretka U tom smislu, važno je uo? iti da je sama paradigma za Kuhna dio normalne znanosti koja raste (Znanje jest kumulativno, rije? jest o gomilanju spoznaja, ali ne bilo kakvom

). Kuhna . Po Popperu do rasta (napretka) znanosti ne dolazi kumulativno, u vrijeme dugotrajne normalne znanosti, nego

pokus (crucial experiment) kojim se pokaže koja je od rivalskih teorija u pravu. Pa, kao što smo vidjeli, dok po Kuhnu znanost napreduje u doba normalne znanosti, prema Popperu su glavni sami trenuci znanstvenih revolucija. U tim se

? ka snaga znanosti. Dosljedno tome, dok po Popperu i nema (napretka) znanosti bez kriti? kog preispitivanja, po Kuhnu u vrijeme normalne znanosti samo se prikuplja? injenice, spoznaje isl. i tu je kriti? ko razmišljanje zapravo

u shva? anja Kuhna i Poppera, ponekad se isti? e i razli? ito poimanje znanstvene zajednice (scientific community). Po Kuhnu , unutar neke zajednice znanstvenika vladala bi jednodušnost koja se tek od vremena do vremena poremeti, da se

, 2004; Margolis, 2004; Hayes i Wynyard; 2002 u Manicas, 2006:2). Taj proces dovodi do promjene obrazovne paradigme ( Kuhn , 1970) od moralno informirane prakse do ekonomskog pristupa, koji uvodi financijsku dobrobit kao glavni kriterij

, Zagreb, 2002), objavljena je njegova studija pod naslovom: Koncepcija dijaloga: filozofija znanosti (Popper, Kuhn , Feyerbend) i ekumenski dijalog.

mo. Riccarda Mutija za ' ' Čarobnu frulu ' ' na Salzburger Festspiele, 2005. hospitirao je na probama mo.Gustava Kuhna Wagnerovih opera za Tiroler Festspiele. Godine 2006. dobiva stipendiju Richard-Wagner-Verband iz Wuppertala.

s odabirom idealnog kupaćeg kostima saznajte koji modeli su apsolutni hit ove sezone [... ] Kuhn umjetnost zavođenja dijeli u nekoliko faza i razvija plan od 24 točke. Detaljno opisuje svaku fazu te kroz niz