završetku Drugog svjetskog rata nosilo je jednostavan naziv Obalni put da bi se 1952. preimenovalo u Šetalište Matka Laginje i naposlijetku 1996. Obalno šetalište Franje Josipa I, ime koje nosi danas.

života, Miroslav Kulmer, Luka Starčević i neki drugi. Osobitu pozornost pobudio je posjet istarskog prvaka dr. Matka Laginje . Godina 1909. značajna je po tome što je u Šestinama srušena stara i na istom mjestu izgrađena nova župna crkva. Nova

koja ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba. Laginje 11 A. Radno vrijeme sa strankama

za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Zagreb-zapad, PU zagrebačke, osnovnih škola Petra Zrinskog, Matka Laginje , Udruge PRAGMA, Foruma za slobodu odgoja, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Gradskog

uvijek navodili zauzetost. Iako se u Istarskom saboru i prije mogla čuti poneka hrvatska riječ, tek je pokušaj M. Laginje 21. VIII.1883. da održi govor na hrv. jeziku izazvao bučno negodovanje tal. zastupnika, koji su u znak protesta

dana žena Laginje , održana je 28. prosinca 1993. Osnivačka skupština Društva za povjesnicu Klana. Osnivačku je skupštinu pripremio i

, predsjednik. Društvo je tijekom sedmogodišnjeg rada održalo sedam Kulturno - znanstvenih skupova "Dani dr. Matka Laginje " na kojima su domaći i vanjski suradnici iznosili rezultate svojih istraživanja, a koja su široj javnosti

u Zadru. Na radnom mjestu voditelja Multimedijalnog centra je od samoga početka, od 2005. godine. Na Danima Matka Laginje je održala predavanja Prezimena u Općini Klana i Obiteljski nadimci u Klani. Različitim prilozima je sudjelovala u

i dijalektologijom; voditelj projekta izrade Rječnika klanjskog njesnog govora. Sudjelovala je na Danima Matka Laginje s radovima Germanizmi u mjesnom govoru Klane te Frazemi u klanjskom mjesnom govoru. Voditeljica je znanstvene

društva Ilinden. Istražila je sitne književne oblike u Klani i rad prezentirala na ovogodišnjim Danima Matka Laginje . U Multimedijalnom centru je zaposlena od 2008. godine, trenutačno na pola radnog vremena. Preostalu polovicu

u Glasniku Općine Klana. Istražila je talijanizme u mjesnom govoru Klane i rad prezentirala na Danima Matka Laginje u 2009. godini. U Multimedijalnom centru je aktivna od samoga početka kao vanjski suradnik. Prije pet godina je s

na izvrsne kritike poput one Mladena Mordeja Vučkovića u kojoj, među ostalim, stoji: Nenametljiva scena Dalibora Laginje zajedno s galerijom lijepih kostima Dženise Pecotić stvarali su profinjen vizualni doživljaj. Scenograf koristi

izvanredni režim ulaska i prometovanja u dijelu pješačke zone II, Obalom maršala Tita od Narodnog trga do obale Matka Laginje na mjesec dana.

treba izdvojiti prijepis Istarskog razvoda iz 1546 (koji potječe iz knjižnice Lj. Gaja). Rukopisnu ostavštinu M. Laginje čine korespondencija (500 pisama, 1875 - 1930), dnevnik (1868 - 1928), književni sastavci, spisi vezani za političku

i kulturne manifestacije te izvršenje radova bez zakonskih odluka, poput uređenja trga Nova Vas, sanacije obale M. Laginje , javne rasvjete na parkiralištu Žatika itd. Predsjednik Gradskog vijeća E. Kodan iako upoznat s takvim stanjem ništa