svojim stavom, životnom pričom i stilom koji njeguje cijeli svoj život, pa čak i dan danas.... dalje > > > Lajoš Žager rođen je 01. kolovoza. 1961. godine u Velikoj Pisanici. Diplomirao je (1986.), magistrirao (1989.) i

stvaranja sreće: (u posebnoj su knjizi) Lajoš Zilahy: "Kad duša zamire "

lice očima - na cilju svojih želja - zavladala je brižljivo zaboravljena tjeskoba Prvi put učinili su nešto iz ljubavi Lajoš Zilahy: "Voda nešto nosi "

sačuvati tu riječ, dometne... - mračni valovi u kojima se grle tajnovite sile Hej... Ljudi... Ljudi... Voda nosi nešto Lajoš Zilahy: "Samrtno proljeće "

članova Odbora za javni nadzor revizije razriješeni su i ponovo imenovani, u novom mandatnom razdoblju. Radi se o Lajošu Žageru, Željku Faberu i Ivanu Čevizoviću.

novina dobro došla. Sredinom šezdesetih godina u parku i dvorcu Erdödy atrakcija postaje ciganski riblji restoran K Lajošu . Prikupljajući podatke za svoja sportska istraživanja, u Jastrebarskom, Karlovcu i Zagrebu, susretao sam mnoge

je to bilo u večernjim satima. Mnoge priče kasnijih godina tek su me podsjetile na to vrijeme. Kao dijete sam upamtio i Lajoša . Zvao se Ljudevit Arnjek. Mađarskog je porijekla. Pavao Obradović Pajo je jedan od prvih konobara koji je počeo raditi

se Ljudevit Arnjek. Mađarskog je porijekla. Pavao Obradović Pajo je jedan od prvih konobara koji je počeo raditi kod Lajoša . Pavao se sjeća da je kao konobar radio u poznatom jaskanskom "Zadružnom domu ". Za jednim se stolom davne 1965. pojavio

gospodina Ljudevita i supruge mu Katarine Kety, Pavao je odmah dobio ponudu za rad u dvorcu. Lajoša . Pavao je potvrdio da je Arnjek bio iz Grubišnog Polja, a prije dolaska u Jastrebarsko kao ugostitelj je radio u Zagrebu

bio iz Grubišnog Polja, a prije dolaska u Jastrebarsko kao ugostitelj je radio u Zagrebu i Samoboru. Popularni je Lajoš tada zaposlio nekoliko Jaskanaca, mještana i mještanki okolnih naselja općine Jastrebarsko. Zabavni je život u to

godine, sve do godine 1916. iako nije bila ukinuta. Te je godine uz pomoć Preloške štedionice kotoripski bilježnik Lajoš Hajdu osnovao dioničarsko društvo Kotoripska štedionica u koju je ušla imovina stare Poldijeve štedionice. Prvi

osoba za zračnu luku u Taszaru (koji je u tijeku dana otvorio spomen-muzej taszarske zračne luke), potpukovnik Lajoš Petz zamjenik zaštitnog odbora mađarske vojske, Laszlo Farkas umirovljeni potpukovnik i predsjednik sportskih

Bathyany kao predsjednikom. U to je ministarstvo ušao kao ministar financija i istaknuti madžarski nacionalista Lajoš Košut. Iza toga na saboru u Požunu 11. IV. 1848. donesen je među drugim zaključcima i član V, kojim je određeno, da će se

i bas. Trube su svirali Pepi Petrović i Marijan Lastavec, gitaru Srećko Krištofić, cimbal Branko Molnar, violinu Lajoš Nyari i bas bubanj Josip Petrović. Harmonije je napisao B. Molnar. On je autor i svih aranžmana, koje je radio zajedno s

tjedan računovodstva. Pozivamo Vas da se prijavite na seminare / radionice prof. dr. sc. Mire Dimitrić i prof. dr. sc. Lajoša Žagera.