ustaškim žrtvama kod kosturnice u Prkosu Lasinjskom Ustaše su 21. prosinca 1941. u Prkosu i Dugom Selu Lasinjskom pobili 1446 civila srpske nacionalnosti - žena, djece i staraca . Uoči ovogodišnjih Svih svetih netko

Štefanki . Radovi obuhvaćaju izgradnju nogostupa u centru naselja Lasinja, Trg hrvatskih branitelja i Lasinjska cesta do broja 14, ukupne duljine 300 m. Investitor projekta je Županijska uprava za ceste Karlovac

označeno je završno razdoblje eneolitika na ist . jadranskoj obali i u Istri . Iz istoga je razdoblja i lasinjska kultura, što ju je N. Petrić izdvojio na nalazištu Limska gradina, a koja je u Istru došla iz alpskih

novo doba od 2400. do 1800. pr. Krista . Javlja se nekoliko kulturnih skupina, kao što su : badenska, lasinjska i vučedolska . Posebno mjesto u hrvatskoj arheologiji ima Vučedol kod Vukovara na Dunavu . Keramika

Kupi s kojeg potječu značajniji tragovi njihova života, kultura koju su oblikovali dobila je naziv lasinjska kultura . Predmeti pronađeni u Mrzlom Polju, skromni su, ali neporecivi dokazi njihove prisutnosti

tj. naselje po kojem je kultura nazvana - naše je malo mjesto jer je nalazište na Talijanovom brdu . Lasinjska kultura datira iz vremena 3500. g. pr. Kr. do 2200. g. pr. Kr. ( eneolitik ), a karakteristično za

vremena se osjećaju i na našim prostorima pa se naselja grade na sigurnijim, skrovitijim mjestima . Lasinjska kultura je jedna od kultura koja obilježava eneolitik . Kod nas je ustanovljena u Jasenašu . Iskopavanje

s početkom formiranja indoeuropskih plemenskih zajednica . U to je vrijeme na ovom prostoru prisutna lasinjska kultura ( Novo Čiče i Dubranec ), dok se s istoka, dolinom rijeke Save, širi vučedolska kultura

ga ljudi nastavali još u mlađem kamenom dobu ( kamene sjekire ) . U bakrenom dobu ovdje je prisutna lasinjska kultura . Spominju se Panoni, a u mlađem željeznom dobu očita je prisutnost keltsko-latenske kulture

izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Lane Okroša Rožić pod naslovom Lasinjska kultura i problem njezina podrijetla na križevačkom području Ad 38. Prihvaća se izvještaj stručnog

prelaznog razdoblja između kamenog u metalno doba, odnosno eneolitika, poznatijeg kao bakreno doba . Lasinjska kultura se prostirala na širokom području sjeverne Hrvatske, a širila se i na susjedna područja u

se s početkom formiranja indoeuropskih plemenskih zajednica . Na ovom prostoru u to doba prisutna je lasinjska kultura ( Novo Čiče i Dubranec ), a dolinom rijeke Save s istoka širi se vučedolska kultura, čiji

srednjeeuropskog kulturnog kruga . Razdoblje srednjeg bakrenog doba ( 3200. 2700. g. pr. Kr. ) obilježila je lasinjska kultura potvrđena na lokalitetima Seče, Cerine 3 kod Koprivnice te Vojnik 1 i Zasek 1 kod Koprivničkog

najstarija vremena . Prvi znaci naseljavanja uzvisine Čanjevo sežu daleko u prošlost, u vrijeme tzv. Lasinjske , Retzgajary kulture, koju je na tom mjestu naslijedila poznata Vučedolska, pa Vinkovačka kultura

Račića, Vladimira Becića, Miroslava Kraljevića, Ivana Pl. Zajca, Ljube Babića, Ive Tijardovića, Lasinjska i Krešimira Baranovića da dana 12.11.2010. godine kao i svakog petka izvezu posude s otpadom ispred

kamena oruđa upućuju nas na zaključak da je naselje u Voloderskim bregima pripadalo Lasinjskoj kulturi . Lasinjska kultura preferira krajobraz nešto veće nadmorske visine ( gdje se Voloderski bregi s oko 130 metara

pet četvororazredni škola u Crevarskoj strani, Blatuši, Gornjoj Čemernici, Čremušnici i Dugo selu Lasinjskom . Nakon Domovinskog rata izvršena je sanacija škole . Škola je dobila naziv Osnovna škola Gvozd koju

Crna Draga, poljana Gradišće, Desni Štefanki, Jezero lasinjsko, Lasinja ( Talijanovo brdo ), Lasinjska kiselica, Matešićevo brdo, Pržići, koji nažalost nisu sustavno istraženi i prezentirani, te bi

lasinjska

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov