Braču koju je napisao kanonik splitske prvostolnice i hvarski pisar Ivan 1. prosinca 1250, kako se doznaje iz same listine . Pisana je mješavinom narodnoga i staroslavenskoga jezika i ukazuje na političke, društvene, gospodarske, pravne i

, župnik, gradonačelnik i pročelnik, donijeli su prigodne poklone: uz reprint Vodnjanskog Statuta, preslik listine od 2. Veljače 1617. sa transkripcijom formata 70 x100 cm, u kojoj se opisuje svečano prenošenje tijela sv. Barbara i sv.

izložbenih prostorija stalnog postava prikazan je kulturni i povijesni razvoj grada i područja, arheološki nalazi, listine , etnografski predmeti te vrijedna umjetnička djela. U dvorištu muzeja formiran je etno-park s primjercima

pogledu na zgodovino, Ljubljana 2006, str. 25 - 47). Glavni je urednik Zgodovinskog časopisa. Predavanje Tri listine in nekaj zgodb iz srednjeveške zgodovine (Tri povelje i nekoliko priča iz srednjovjekovne povijesti) povezalo je

vlastelinstva Škofje Loke, a ujedno predstavlja i prvi spomen imena Kranjske. P. Štih analizirao je i uspoređivao listine iz 973, kao i listine iz 989. i 996, pri čemu je posebno govorio o načinu sastavljanja dokumenata. Dotaknuo je pitanje

Loke, a ujedno predstavlja i prvi spomen imena Kranjske. P. Štih analizirao je i uspoređivao listine iz 973, kao i listine iz 989. i 996, pri čemu je posebno govorio o načinu sastavljanja dokumenata. Dotaknuo je pitanje privatnog vlasništva

da se oslobode dominacije Pešte, Beča, Italije i Carigrada. listine po otocima te objavljujući djela o glagoljskoj crkvenoj književnosti i djelovanju Ćirila i Metoda. Na poticaj

1255., da je te godine postojao u Slavoniji sedamdinarski porez. Madžarski numizmatičar Höman iznio je na temelju te listine mišljenje, da je taj porez zaveo ban Stjepan Gutkeled, jer je on banovao u to vrijeme, t. j. od 1248. do 1260. Ali to se

u to vrijeme, t. j. od 1248. do 1260. Ali to se mišljenje ne može prihvatiti, jer protiv njega govori čitav smisao iste te listine . Naime, iz tog dokumenta doznajemo, da je god. 1255. došao u Peštu pred kralja neki Ugreša sa čitavim svojim rodom iz

V. od 6. VIII. 1272., gdje se izričito kaže, da je sedamdinarski porez zaveden za vladanja Bele IV. listine kralja Bele IV. iz god. 1255. stvorio je Höman još jednu tvrdnju, naime, da se je te iste godine počeo u Slavoniji kovati

banski novac. Prije njega tvrdio je Truhelka, da su se slavonski banovci počeli kovati oko god. 1256., i to na osnovu listine Bele IV. od 16. XII. 1256., u kojoj se prvi put spominje slavonska kovnica, camera ultra Dravam.

probavit et ostendit šibi et archiepiscopi Strigoniensi deberi decimam lucri carnere ultra Dravam). listine slijedi, da je i god. 1272. dokazano i dokumentarno utvrđeno, da desetina od prihoda slavonske kovnice pripada

rukavice, a obje su mi za pojasom Pa trebam samo pokupovati sve te koji su pomrli, dok još nisu predane nove revizijske listine , pribaviti ih, recimo, tisuću, pa da mi, recimo, skrbničko vijeće isplati po dvjesto rubalja za svaku dušu: i eto ti već

otvoriti pačiju školu i poučiti nepismene i neobrazovane hrvatske biskupe da je ćirilica i hrvatsko pismo jer su neke listine u Dubrovniku pisane ćirilicom. Jedino nije jasno hoće li te listine biti dokazi da je Dubrovnik srpski grad i kako će ih