Glamoč, Neretvanska krajina) i počeo širiti Bosnu na zapad što su kasnije nastavili Tvrtko I. i Osmanlije. Za vladanja Ludovika I. ojačala je hrvatsko-ugarska kruna i postala vodeća sila u srednjoj Europi. Najprije je Ludovik slomio moć

vratit će nam u davno 13. st. Kad se Koprivnica prvi puta spominje, a sam događaj počinje uprizorenjem dolaska kralja Ludovika Anžuvinca 1356. g. i uručivanjem Povelje slobodnog kraljevskog grada Gradskom« socu »(gradonačelniku).

scena zaista neće nedostajati. Već u prvim epizodama prikazat će se bitka na Mohačkom polju protiv ugarskog kralja Ludovika , koja se punih sedam dana snimala u pokrajini Edirne, a u čije je stvaranje bilo utrošeno pola milijuna eura i

knjige među Hrvatima svjedoči i knez Novak Disislavić iz plemena Mogorovića, magistar i kraljevski vitez na dvoru Ludovika I. Anžuvinca, koji svojom rukom prepisuje misal, što u Europi čine pisari, pripadnici nižeg sloja. Misal kneza Novaka

faze izgradnje crkve. Ludovika I. koji se navodno pojavljuje na samoj freski u liku donatora.

Mihajlo cesar bi razbijen od Bulgara. Ludovika i poče robit banovine tuđe.

, pobi se š njime kod vode Kupe i bi pridobiven od bana Ljutovida. Ludovika na bana Ljutovida, i ne mogući mu ništa učiniti, sramotni se natrag povratiše, a mnogi od banovaca bihu posičeni.

na misto njegovo bi učinjen Ladislav, sin rečenoga Borne. U to isto vrime udari na Ljutovida neizbrojena vojska cesara Ludovika , kojoj ne mogući Ljutovid odoliti, pobiže u srbsku zemlju i bi primljen od vojvode srbskoga u dvor svoj; ali se Ljutovid

da se osamostale od mlet. dominacije (1247, 1311. i 1345). God. 1358. (Zadarski mir) Z. ulazi u sastav drž. stečevine Ludovika I. Anžuvinca, za čijeg vladanja postiže vrhunac gosp. i kult. - umj. razvoja. Kada je Ladislav Napuljski 1409. prodao

. Pouzdano je utvrđeno da su se prvi banovci pojavili za vladanja Bele IV (1235. - 1270.). Kovani su sve do kralja Ludovika I (1342. - 1382.). Na aversu nalazila se kuna u trku i natpis MONETA REGIS P SCLAVONIA ili MONETA DVCIS P SCLAVONIA. Na

matapana Pavla Šubića), Srbije (kratko pod S. Kotromanićem), Dubrovnika i Ugarske (široki groš po uzoru na groš Ludovika I), a kod novčane stope uglavnom se koristi dubrovačka. B. N. kovan je u 3 srebrne no-minale: poludinar, dinar i groš,

pečatnjak značenje grba današnje Slavonije. Ludovika I, a na pisanom dokumentu nalazi se prvi puta na izbornoj ispravi, kojom su hrvatski velikaši 1. I 1527. na saboru u

su takve kovanice u numizmatičkom smislu velika rijetkost. Prvi novac na kojemu se nalazi natpis naših zemalja je groš Ludovika I (1342. - 1382.) s natpisom DALMATIAE, CROATIAE na naličju. To je prva kovanica u povijesti, na kojoj se pojavljuje

Ugarske i Dalmacije, a ispod njih Hrvatske, Bosne, Šlezije (orao), Lužice (vol) i Moravske (orao). Ludovika II očekivao je Ferdinand I nadvojvoda Austrije, da će na osnovi nasljednog prava biti izabran za ugarskog i hrvatskog