književnosti spominje kao autor dviju knjiga: Zercalo Marijansko ( 1662. ) i Pervi otca našega Adama greh ( 1674. ) te jednoga rječnika Dictionar ili reči slovenske ( 1670. ). Iako svojim naslovom upućuje na to da je prva knjiga mariološka , ona je mnogo šira od naslova. I druga knjiga govori o prvom Adamovu grijehu, ali ona obrađuje mnogo širu problematiku, tj. što je za Adama, njegovu djecu i čovječanstvo značio taj jedan grijeh, a zatim što znače i što uzrokuju oni grijesi

potrebniji jer pomažući njima iskazujemo ljubav samom Kristu našemu Gospodinu i zaslužujemo vječnu nagradu, odnosno ako to ne činimo, preziremo samoga Krista i čeka nas vječna odbačenost ( usp. Mt 25,40 ) Nadalje, u ovim istim stihovima mariološka znanost gleda i elemente za uzdignuće položaja žene danas u ljudskom društvu. Za takav feminizam zalaže se Marija: ona želi biti angažirana za dobro čitave društvene zajednice, nju zanimaju problemi u društvu i ona vidi kako ih riješiti ,

da bi zaključio kako Habdelić ipak nije želio pisati ni znanstvene ni skolastičke teološke traktate, jer je njegovu karakteru više odgovarala » pobudna knjiga puna živone mudrosti i refleksije «. Za Fučeka je spomenuto djelo prije svega mariološka knjiga svojevrsna mariologija u svih sedam rasprava ( Fuček, 1971: 186 - 189 ). U zaključku svoga članka Fuček piše: » Habdelićeva su djela pioniri onoga što se kasnije zbivalo na kajkavskom jezičnom području. No ne samo na književnom

kao opata s knjigom u ruci, dok mu andeo koji silazi s neba pokazuje pokaznicu. Vec smo spomenuli da se Pashazije Radbertus bavio i mariologijom. Na tom podrucju, kako pokazuju suvremene studije o njemu, bilo ih je i na VI. medunarodnom mariološkom kongresu u Zagrebu godine 1971., napisao je vrijednih stvari. Tako je napisao De partu Virginis ( O radanju Djevice ). To je djelo posvetio Teodardi i njezinim redovnicama, a u njemu brani djevicanstvo BD Marije u porodu. Napisao je i djelo

u Povjerenstvo za pripravu dogmatske definicije o Marijinu uznesenju Potkraj 1946. njegovim zauzimanjem na Sveučilištu je osnovano Franjevačko marijansko povjerenstvo kojega je neposredni zadatak bio promicati i usklađivati mariološka istraživanja i marijansku pobožnost u Redu u očekivanju proglašenja dogme uznesenja. No jedan je od zadataka bio i priprava za osnivanje, što je moguće prije, marijanske Akademije Balić je izabran za predsjednika Povjerenstva, što mu

je bio Mirko Marjanović, glavni urednik biblioteke. VARAŽDIN Varaždinski je ogranak Matice hrvatske 29. veljače u dvorani palače Herzer organizirao svečanu projekciju dvaju znanstveno-obrazovnih filmova iz projekta Hrvatska mariološka baština, koji obrađuju teme vezane uz štovanje Bogorodice u pojedinim krajevima Hrvatske. Riječ je o dvama ( Dubrovačka Velika Prote turica, Stella maris Hrvatskoga zagorja ) od dosad četiri proizvedena filma u kojima se prikazuju

spomen područja Tonimir i potporu istraživanja o njegovu radu kao i studentima znanstvenih područja koje je Kukuljević utemeljio. Uz djelovanje Ogranka za kulturu oživljava i prostor župne crkve, prošle 2008. godine, s programom Mariološka baština Hrvatskog zagorja. I ova 2009. uz 120. obljetnicu smrti ne zaboravlja Ivana Kukuljevića Sakcinskog, dapače, uz brojne teme, otkrit će ga u naporima njegovih arheoloških istraživanja. Kao građanin Kutine zahvalan sam mu i za

stavljajući naglasak na teološko-pastoralnu dimenziju njezina značenja. U nekoliko predavanja obrađeno je marijansko štovanje kao i marijanska nazočnost u djelima nekih velikana s područja Gospićko-senjske biskupije. Tako je mariološka i marijanska mjesta u knjigama propovijedi ( izvornim Razgovori za sve nedilje kroz godinu, Rijeka, 1824. i prijevodima u tri sveska Razgovori, Rijeka, 1831. ) svećenika Frana Vrinjanina ( 1854. ) obradio dr. Emanuel Hoško. Iako su u

zbornika, istaknuvsi kako je to pravi marijanski spomenik Crkvi u Lici, osobito Oštarijama i Gospi od Čudesa, koja to uslije svoje tegobne prošlosti i te kako zaslužuje, i da će, kao dragocjen kamenčić, ukrasiti divan mozaik hrvatske mariološke i marijanske baštine, kako je rekao u predgovoru zbornika. Tekst detaljnog predstavljanja sadržaja zbornika: 30. travnja i 1. svibnja 2010. održan je u Oštarijama kraj Ogulina znanstveni skup o štovanju bl. Djevice Marije na području

da se na njima gnijezde ptice nebeske, tj. da će se u brojnim državama i narodima osnivati nacionalna marijanska i mariološka društva i udruge, koje će pod vodstvom njegove PAMI organizirati međunarodne kongrese i simpozije, proučavati mariološka i druga teološka pitanja i širiti pobožnost i pravo štovanje Majci Božjoj i Majci Crkve .

i izrasti u veliko stablo ( Papinska međunarodna marijanska akademija ) koja će proširiti svoje grane po svim kontinentima da se na njima gnijezde ptice nebeske, tj. da će se u brojnim državama i narodima osnivati nacionalna marijanska i mariološka društva i udruge, koje će pod vodstvom njegove PAMI organizirati međunarodne kongrese i simpozije, proučavati mariološka i druga teološka pitanja i širiti pobožnost i pravo štovanje Majci Božjoj i Majci Crkve .

o Mariji prepoznaje se kod kršćana njihova vjera, osobito u Krista i Crkvu, te je stoga veoma važno dogmatski točno govoriti o Mariji te biti svjestan delikatnosti koju taj govor nosi ", istaknuto je u uvodu. Na kraju skripte donijeta je i mariološka bibliografija. ( ika / ap-sv )

. 8. HKZ MI njeguje tradiciju marijanskih pobožnosti; Marija kao početak boljeg svijeta, kao Majka Otkupiteljeva, nadahnjuje nas svojim stavom ponoznosti i spremnosti služenja; HKZ MI će u svojem djelovanju očitovati i svoju mariološku , teološku zauzetost. 9. Euharistija jest središnje mjesto okupljanja, izvor našeg bratskog zajedništva u Gospodinu i sjedinjenost s Ocem koji je na nebesima; Riječ je Tijelom postala, ljepota je tijelom postala, dobrota je tijelom

teološkog promišljanja i crkvenog nauka, te daju jednu jasnu i cjelovitu duhovno teološku sliku. Zato će mnoge teološke postavke iz Montfortovih djela kasnije biti iskorištene u dokumentima Drugog vatikanskog sabora, osobito mariološka promišljanja u Gaudium et spes i Lumen gentium, te papinskim enciklikama, kao što je već spomenuta Redemptoris Mater iz 1987. godine. Spis Rasprava o pravoj pobožnosti prema Presvetoj Djevici Mariji sastoji se od tri velike cjeline ,

Hrvatska ( Zagreb, 1995. ) spominje i moje radove o Mariji. U pisanju o Mariji mnogo mi je pomogla i knjiga salezijanca oca Nikole Pavičića Kroz Gospinu Hrvatsku ( Zagreb, 1981. ) Da sam dublje mogao upoznati stara hrvatska marijanska i mariološka djela, od velike su mi koristi bili marijansko-mariološki kongresi koje je redovito dugi niz godina u inozemstvu, a jednom i u nas, organizirala Papinska međunarodna marijanska Akademija, koju je osnovao i dugi niz godina vodio veliki