element hrvatskog izbornog sustava je nemogućnost glasovanja za pojedine kandidate, a taj bi se problem, navodi Mirjana Kasapović , mogao riješiti deblokiranjem zatvorenih lista i uvođenjem obvezatnoga ili opcijskoga preferencijskog

i ostatku svijeta, nalaze se Davor Rodin, Nenad Zakošek, Berto Šalaj, Zdravko Petak, Tihomir Cipek, Nebojša Blanuša, Mirjana Kasapović , Dušan Bilandžić, Srđan Dvornik, Vlasta Ilišin, da nabrojimo tek neke.

političar, svakim svojim istupom širi nezadovoljstvo građana cijelom Vladom i odbojnost prema njoj ", piše prof. dr. Mirjana Kasapović . Iscrpnije...

i neka se to svede na mjeru«, dodaje Leko. Mirjana Kasapović , profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koja je ovih dana navela argumentirane razloge zašto treba

. On je dešperater koji je karijeru političkoga komentatora započeo jer nije mogao položiti ispit kod profesorice Mirjane Kasapović na Fakultetu političkih znanosti, pa je ostao bez diplome i odustao od akademske karijere.

sporazum ". Samo tako, po njegovu mišljenju, novi mandatar može dokazati da će dobiti povjerenje zastupnika. Mirjana Kasapović , politologinja s Fakulteta političkih znanosti, uhvatila se za tu izjavu i pozvala na temeljna demokratska pravila.

Mesić, mogle bi nakon formiranja vlade ostaviti mnogo upitnika i prostor za svakakve interpretacije. Prijedlog Mirjane Kasapović bio bi mnogo egzaktniji, ali bi mogao produljiti proces imenovanja vlade, što si Hrvatska u ovome trenutku teško može

Mirjane Kasapović 2005. godine vodi raspršena ali kontinuirana debata o takozvanoj konsocijacijskoj demokratiji. Suština te debate,

političkih pojmova koji su u tom kontekstu pušteni u opticaj. Ukazujući na manjkavosti teorijske paradigme Mirjane Kasapović i na izlišnost same debate o konsocijacijskoj demokratiji s jedne, te na primjere nerazumijevanja liberalnog

« 4 i A. Mujkića »' Bauk ' liberalne demokratije kruži Bosnom«; 5 uslijedio je u mostarskom časopisu Status odgovor Mirjane Kasapović pod naslovom »Metodološki problemi kritike konsocijacijske demokracije u Bosni i Hercegovini«, 6 uz koji je

ustrojstva ne može se zamisliti bez normativnog tematiziranja vrijednosti kao što su sloboda, pravda ili jednakost. Mirjana Kasapović postavila je sebi, u Bosni i Hercegovini, trostruk zadatak u kojem obje ove dimenzije dolaze do izražaja. Ona želi da

»odgovornog realizma«. 12 No, u realističkom pristupu prikladnost preskripcije zavisi od tačnosti deskripcije, a Mirjana Kasapović zahtijeva od svojih kritičara da bespogovorno prihvate njezin opis bosanskohercegovačkog društva ne kao

. Tako će, na primjer, Vjeran Katunarić u Spornoj zajednici, objavljenoj 2003, dakle dvije godine prije nego što će Mirjana Kasapović ponuditi svoju interpretaciju, napisati:

kriminalni nehat, a stotinjak ostrašćenih stranica koje su o konsocijaciji u nastavku napisane posljedica su odluke Mirjane Kasapović da to vjerovanje smatra »odgovornim realizmom«. U toj polemici liberalizam je pao kao kolateralna šteta, nakon niza