banke, Salona namještaja, Gimnazije i drugih, danas su većinom povratnici u Bugojno u kojemu za njih posla nema, a invalidnine su im jedini izvor prihoda i način da opstanu u Bugojnu. Upravo je zato, kažu, danas važno dovršiti posao koji je Mlaćo započeo u ratu. Svi šute Hrvatski ratni stradalnici, a naročito obitelji 20 nasilno odvedenih logoraša za čijim tijelima se još uvijek traga, ogorčeni su na pravosuđe koje je u slučaju Dževada Mlaće, ali i Selme Cikotića, Mensuda

presude u pismenom obliku bit će ispunjen i posljedni preduvjet za podizanje optužnice, zaključuje "Oslobođenje ". Iz Tužiteljstva BiH, sukladno ustaljenoj praksi nisu komentirali ove tvrdnje no ranije je potvrđeno kako su i Cikotić i Mlaćo pod istragom .

zajednici. Bez obzira na sve to, zbor građana je održan u dvorištu škole a za predsjednika skupštine MZ-a izabran je Perica Ruža. Ova dva primjera dovoljno zorno prikazuju u kakvim stvarnim uvjetima žive Hrvati u Bugojnu u kojemu Dževad Mlaćo ponovno diže svoj glas i harač .

uopće nisu htjeli svjedočiti - kazao je Žulj koji je u zarobljeničkom logoru u Bugojnu proveo osam mjeseci. On drži da je najodgovorniji za zločine nad Hrvatima u Bugojnu uz Dautovića kojemu se već sudi i ratni načelnik općine Dževad Mlaćo . Slobodna Dalmacija 30. srpnja 2008. Prof. Ljubić: Hrvatski ministri podržavaju diskriminaciju Hrvata Oni osim što glasaju protiv ne poduzimaju nikakve korake da se diskriminacijski odnos Federalne vlade prekine. Ne podnoseći

Goran Mihaljević. Međutim, kako je istaknuo, haaški istražitelji se trenutačno nalaze u Bugojnu i uskoro će, već za nekoliko dana, ispitati okolnosti zločina nad Hrvatima Među osumnjičenima je i već duže vrijeme spominjani Dževad Mlaćo , ratni načelnik Bugojna, kao i njegovi suradnici koji će dati iskaz istražiteljima. Ove podatke Mihaljević je iznio prigodom boravka u rodnom Livnu na Hercegovačkoj televiziji Mostar. Isto tako objasnio je i slučaj posljednje

izjave. 28 Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Edhem Bičakčić, inače drugi čovjek SDA, izjavio je da Dževad Mlaćo ima podršku svoje stranke i dao je do znanja da je vrlo utjecajan. Bičakčić je rekao: "Mi smatramo da je Mlaćo kadar SDA, koji je vrlo precizno i striktno uradio svoj posao. Zadovoljni smo s onim kako je radio i nemamo povoda da tražimo njegovu zamjenu. 29 Muslimansko-Bošnjačko ratno predsjedništvo bugojanske općine donijelo je 23. srpnja 1993.

je izmijenjena. Bugojanskim šerifom u ratnim godinama postao je Dževad Mlaćo, koji je suvereno vladao sve do prošle godine, kad ga je visoki predstavnik najprije suspendirao, a potom poslao i u političku mirovinu. Neki kažu da, iz sjene , Mlaćo i dalje vlada Bugojnom, a neki ga već vide na haaškoj optuženičkoj klupi. Mlaćina vladavina Koliko je Bugojno dobilo na važnosti za Mlaćine vladavine, pokazuje i podatak da je Ured visokog predstavnika u tom gradu otvorio poseban ured za

poslova u Srednjobosanskoj županiji, i to baš u vrijeme kada je počinjena većina ubojstava nad hrvatskim povratnicima i policajcima u Travniku, dakle neposredno nakon rata. Ma kako jaku potporu bošnjačkog političkog vrha imali i Mlaćo i Cikotić, dokazi Tužiteljstva BiH, čini se, ipak su jači. Tomu se nadaju i hrvatski stradalnici Bugojna jer bez izvođenja Mlaće i Cikotića pred lice pravde i pronalaska tijela 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, ništa dosad

crkve u BiH pokušao je intervenirati kod Alije Izetbegovića da se zaustavi progon Hrvata iz Uskopaljske doline i iz samog Bugojna. Na sva upozorenja Izetbegović je dopustio da se progon nastavi. Za progon bugojanskih Hrvata Dževad Mlaćo je nagrađivan visokim položajima u stranci pa čak je bio i zastupnik u federalnom Parlamentu. Koliko će obitelji pogubljenih Hrvata patiti i tražiti da se zemni ostaci njihovih očeva, braće i sinova dostojno pokopaju i mirno dočekaju

i nekadašnjeg visoko pozicioniranog dužnosnika SDA. Sud je također obustavio istražne radnje protiv 483 Bošnjaka i strana državljana, protiv kojih je tužbu podnijelo nekadašnje Vojno tužiteljstvo u Livnu, još 1994. godine U njoj su Mlaćo i ostali osumnjičeni da su počinili kaznena djela genocida i ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika. Potvrde o počinjenju tih zločina došle su upravo ovih dana i od časnika Armije BiH Enisa Sijamije, ratnog dozapovjednika

tijesan, početkom lipnja Vlada HZHB donosi odluku o stvaranju Gabele, Dretelja i drugih logora pod hrvatskom kontrolom. Ni Bošnjaci nisu zaostajali. Kroz logor u Zenici prošlo je nekoliko tisuća Hrvata. U Bugojnu gradonačelnik Dževad Mlaćo osniva logor na devet lokacija na kojima je utamničeno 2500 Hrvata, od toga 300 vojnika HVO-a. Međunarodni Crveni križ nikad nije ušao u logor u Bugojnu. Safet Ćibo i Dževad Mlaćo na popisu su Haaškog tribunala, baš kao i Jadranko Prlić U

mjesne zajednice u svojoj maniri istaknuo da "oni" ne prihvaćaju popis iz 1991. godine kao mjerodavan za izbor jer u ovoj mjesnoj zajednici prema tom popisu ima 38 posto Hrvata, 34 posto Bošnjaka, 19,5 posto Srba te 8,5 posto ostalih . Mlaćo je također naglasio da će ponovno "oni" sve to promijeniti te skupštinske organe mjesne zajednice izabrati prema sadašnjoj strukturi. Nije teško shvatiti kakva je sadašnja nacionalna struktura u Bugojnu. Nakon ovoga Mlaćina istupa

pripadnika specijalne policije FMUP-a nije završio i ratni načelnik Bugojna uz zapovjednika Armije BiH, kojeg uz aktualnog kandidata za ministra obrane BiH Selmu Cikotića smatraju najodgovornijim za progon i ubojstva Hrvata. Gdje je Mlaćo ? - pitanje je koje smo postavili njegovoj tajnici u bugojanskom Zavodu za urbanizam i graditeljstvo, gdje trenutačno obnaša dužnost direktora. Uz zaključak da nije u uredu i da njegov broj ne može davati njegova tajnica uporno je

nema živih Hrvata. On je tu izjavu dao pred svjedocima, medu kojima je bila i Dragica Galić, izbjeglica iz Bugojna, čiji je muž među oni "21 nestalih Bugojanaca ". Mašović je tada izjavio da je za sudbinu nestalih Hrvata izravno kriv Dževad Mlaćo . O tome je u javnosti govorio Berislav Pušić, predsjednik hrvatske komisije za razmjenu nestalih. Pušićevu izjavu demantirao je sam Mašović, a i Mlaćo koji je dodao da su nestali Hrvati "izmislili svoj nestanak ". Međutim, to je sve čuo

. Prije njega to je učinio Enes Handžić koji je u priznanju naveo moguće lokacije na kojima su pokopana tijela ubijenih Hrvata. On je također izrijekom potvrdio kako je za nestanke znao i ratni načelnik bugojanske općine Dževad Mlaćo . Za ove zločine optuženi su i Nisvet Gasal, Senad Dautović i Musajb Kukavica, bivši visoki vojni i policijski časnici čije su postrojbe djelovale u Bugojnu. Tehnologija