sastavnicama iz povijesti krajeva i gradova na istočnojadranskom priobalju u kontekstu njihove uključenosti u Mletačku Republiku, kao i u kontekstu njihove integrativne uloge u hrvatskim povijesnim procesima. U sklopu projekta

oči poklisaru mletačkomu ter mu ovako poče razložiti: »Ja sam vazda veliku ljubav nosio republici mletačkoj i gospodu mletačku kakono moje oce ljubio i njiove države od naglosti turske branio. Cineći dakle brez nikakve sumlje, da i oni meni istu

kao i B. Split također kuje vlastite bagatine od prve polovine XIII stoljeća pa do 1357. godine. Poslije pada pod mletačku vlast, niz gradova u našem primorju kuje u mletačkoj kovnici autonomne bagatine, da bi ublažili nestašicu sitnog

slovo G, ili G-E-OR-GIVS. Promjer im je bio 20 mm, težina srebrnog 0,55 a bakrenog 2,66 - 2,14 grama. Kada je Bar pao pod mletačku vlast (1441.) u Veneciji je kovan autonomni bagatin s natpisom S. GEORG. ANTIVAR i sv. Junem na aversu, te na reversu

vlasti hrvatskog kralja. Lijepi ovi gradovi i brojno otočje pred njima imalo je da posluži kao najsigurniji put za mletačku političku i trgovačku ekspanziju prema Istoku. Premda je Dalmacija od vremena Petra Krešimira IV. sačinjavala s

Dalmaciju i svi oni hrvatski gradovi, krajevi i otoci, koji su oteti od teritorija Hrvatske i podvrgnuti pod vlast mletačku . Drugačije je bilo s Dubrovnikom. On je priznavao mletačku vlast samo u 13. i u prvoj poli 14. vijeka; kasnije se razvio u

koji su oteti od teritorija Hrvatske i podvrgnuti pod vlast mletačku. Drugačije je bilo s Dubrovnikom. On je priznavao mletačku vlast samo u 13. i u prvoj poli 14. vijeka; kasnije se razvio u samostalnu republiku i nikada više nije potpao pod pojam

, koje je tom prilikom trebalo da potpadne pod Tursku, nije o tome htjelo ni da čuje, nego je i nadalje priznavalo mletačku vlast. Tako je Venecija iza ovog rata bila gospodar ne samo krajeva Hrvatske, ograničenih lineom Nani, nego i Poljica i

. Mletačku Republiku 1797. i taj je prostor došao pod austrijsku vlast. Nakon kratkotrajne francuske uprave 1815. sve hrvatske

je navalu na grad Zadar zbog toga što je bio kršćanski i da se u njemu nalaze hodočasnici. Međutim to nije zaustavilo mletačku nakanu da osvoje grad Zadar. Čim je« križarska rulja »provalila u grad počinila je strašan pokolj i pljačku. Uzalud su

slabili protivnika. Na Antilima je to bilo protiv Španjolaca, a na Jadranu neretljanski i omiški gusari ugrožavali su mletačku moć.

doba, tako je postupno sušeni bakalar istisnuo domaće vrste sušene ribe, a poslije, s dolaskom krumpira na mletačku i dalmatinsku tržnicu, postao nezaobilazno svečarsko, pučko jelo. Pa ipak, na zapadu, pogotovo u Portugalu,

će se preregulacija privoza iz Mutilske i Dalmatinove ulice na način da će se iz dvije trake omogućiti skretanje u Mletačku te će se rekonstruirati razdjelni otok u Marulićevoj ulici. Osim toga, izvršit će se reprogramiranje križanja na Trgu

diplomaciju Divim se dubrovačkoj diplomaciji, diplomaciji koja je sputala dvije velike sile toga vremena, Mletačku Republiku i Otomansko Carstvo... Jedne su vješto držali daleko od sebi, drugima su plaćali ogromne svote da hi puste na

dokumente hrvatske povijesti ÂŤ.13 Doista, ne samo što je temeljem njime izvojštene samostalnosti nadživjela mletačku suparnicu za jedanaest godina već je Republika ostala vjerna narodnosnom ideogramu iz svoga konstitucijskoga