područje Novih Sela pretežito nenaseljen kraj. Za vrijeme Morejskog rata, koji je na području doline Neretve trajao od 1684. do
s Vrgorcem i Neretvom. Ime župe Nova Sela su pri završetku Morejskog rata krajem 17. stoljeća kada je u dogovoru s mletačkom
, Dževrnja, Vira i dr. Nastanjuju ove prostore. Početkom 2. morejskog rata ( 1714. god. ) i na ovim prostorima očekuje se rat s
svojeg teritorija u zaleđu, vraćenog tek Kandijskim, odn . Morejskim ratom u XVII. st. Padom Mlet. Republike 1797. pripao
. Ovo me podsića na kraj rata s Turcima. Najprije su Turci u Morejskom ratu oko 1699. izgubili jugozapadnu stranu polja ( Poljica
i zelembać poslije proljetne rosulje, hoće rat, i ne Mali , Morejski , već svih mi Isukrsta Veliki, Bečki Pa kad vam uzmu putnice i
imotski franjevci. Župa je obnovljena nakon završetka morejskog rata ( 1684. - 1699. ) i sklapanja mira između Otomanskog
imperija, osobito na moru, te napose poslije Kandijskog i Morejskog rata, gusarenje je iščezavalo. Krajem 17. st. život uz more
Mostarskog kadiluka. Godi ne 1717. tijekom tzv. Drugog morejskog ili Malog rata ( 1714 1718 ) Imotsku krajinu oslobodili su
i Poljicima zapisa. ( stihovi Drage Ivaniševića ). Nakon Morejskog rata još neko vrijeme Poljičani potpadaju pod Veneciju ,
nadbiskupije. Zagvoški glagoljaši do početka prvog morejskog rata Veliku starinu zagvoške župe odaje već sam naziv "
turske osvete, u vrijeme zatišja između kandijskog i prvog morejskog rata, otprilike oko g. 1680., radobiljski su glagoljaši s
u jugozapadnom dijelu Imotske krajine u doba drugoga morejskog ili bečkog rata i u kratkom razdoblju mira poslije njega Dok
htjeli, već u samom početku novoga rata poznata pod nazivom morejski ili bečki rat ( 1684. - 1699. ) navukli su na se bijes imotskih
g. 1714. izbio novi tursko-mletački rat, nazvan "drugi morejski " i "mali ". Za Imoćane je u početku bio opasniji i teži nego