pridnenim morskim vrstama i staništima na određenoj lokaciji u Jadranu kao i opažanja morskih sisavaca i morskih kornjača . Putem baze podataka mogu se i pretraživati podaci o rasprostranjenosti vrsta i staništa u Jadranu prikupljeni na do

hraniti ribom. morskih kornjača i dupina organizirana u okviru projekta NETCET održava se u Rijeci od 27. do 31. svibnja ove godine.

, dio jedinki se često drži kao kućni ljubimac, ali neki primjerci završe kao okviri naočala, kopče i slično morskih kornjača , u Jadranu je najčešća glavata želva koja se na našim prostorima hrani i prezimljuje, dok su ostale dvije vrste

? morskih kornjačama urođena i pomoću nje osjećaju jačinu i nagib Zemljinih magnetnih silnica. Kombinacijom jačine i nagiba silnica,

bi se gnijezdile, osim magnetnom kartom, one se tada služe i "mirisnim otiskom" plaže. Najbolje razvijeno osjetilo morskih kornjača je njuh. Pretpostavlja se da nakon izlijeganja, one pamte miris plaže na kojoj su došle na svijet, koji ostaje zapamćen

odrediti svoju točnu poziciju na Zemlji. Istraživači koriste GPS uređaje i za proučavanje ponašanje i kretanje morskih kornjača na Zemlji.

u more. U večernjim satima, još jedno iznenađenje, bit će organiziran "Kornjača party ". morskih kornjača , jedini je takve vrste na hrvatskoj strani Jadrana. Oporavljene morske kornjače se od 2002. godine puštaju natrag u

u svijetu potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica od kojih velika većina završi u prirodi. Stotine tisuća morskih kornjača , kitova i drugih morskih sisavaca umire svake godine jer pojedu odbačene plastične vrećice zamijenivši ih za hranu.

djece predškolske i osnovnoškolske dobi doprinjeti poznavanju i jačanju svijesti o potrebi i načinu zaštite morskih kornjača u Jadranu.

i hrskavične ribe održat će se: u Puli, petak, 20. svibnja 2011. u 18:00 sati, Aquarium Pula, Centar za oporavak morskih kornjača , Verudela bb; i u Splitu, ponedjeljak, 23. svibnja 2011. u 13:00 sati, Mediteranski institut za istraživanje života -

rizik od izumiranja u prirodi. Sve vrste morskih sisavaca koje se zateknu u Jadranu su strogo zaštićene. morskih kornjača , u Jadranu su zabilježene 3, od kojih je jedino glavata želva (Caretta caretta) stalna vrsta. Ustanovljeno je da

je jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta ove vrste u Sredozemlju. Glavni razlozi ugroženosti morskih kornjača u Jadranu su slučajni ulov raznim ribolovnim alatima, uništavanje staništa ribolovnim alatima te onečišćenje mora

kritično ugrožene vrste, odnosno vrste kojoj prijeti izuzetno visok rizik od izumiranja u prirodi. Sve tri vrste morskih kornjača zabilježenih u Jadranu su strogo zaštićene.

, Lara 1, Bumbo, Ive, Almitra / Altair, Igorito, Lazo, Rene i Matea, pušteno je u petak u more, u povodu Svjetskog dana morskih kornjača , na plaži kod svjetionika na Verudeli u Puli. Djelatnici pulskog Aquariuma upoznali su više stotina okupljenih sa

okupljenih sa sudbinama koje su zadesile kornjače koje su na oporavak došle u jedini hrvatski Centar za oporavak morskih kornjača . Karin Gobić Medica, voditeljica centra, rekla je da im dolazi sve više kornjača i to zahvaljujući dobroj umreženosti