csitati mistopise, grishka ( ili grishka ) do grishke. Je li moguche da su ti tocsni austrijski csasnici toliko grishili. Zamishljam, kad su doshli, jamacsno su jamljali domacje ljude i pitali ih kako se shto imentuje, pa zapisivali . Mozsda je koji od njih i pismen bio, pa im je mogao i napisati. Kako god bilo, postavlja se pitanje zashto se nieki mistopisi, goronazivi i vodonazivi razlikuju od danashnjih. Zashto bi Austrijanac u posushkima upisao Vinjan i, a u imotskima
Iz Srbije. Ali to ne tje mochi ichi s lokalnom, nego s podpunom anestezijom. Tako rishavamo i pitanje drzsacsa. Nije mi jasno otje li se moch krme vagnit na kantaru. Trebesh gudokolju, ako ne meresh vagnit - da se vidi csije je u selu najtezse . Mozsda EU ne priznaje kantar - turska je to mira, a Turska nije u EU. Undan shto s drobinom, shto li s pacsom i nozsican ... Ma ima tu pitanja mlogo, ne znan je li EU sve to u pojedinosti propisala. Mene le vata sekirancija .
ko gliste poslin kiše s malog početnog područja i u nekoliko valova. Kod nas je veliku ulogu u ujednačavanju odigrala i Kačićeva Pismarica. Da je bilo nju uzet za temelj standarda? Kod mene se recse "Imacki "." Imotski "vech zucsi gospocki . Mozsda nije uputno govoriti o standardizaciji govora, pa tju rabiti "standardizaciju ". Naravno, moj pridlog ( da se pitan ) mozsda je ispa u bisu i jadu, ali kad bude stani - pani, zashto bi to bilo nemoguche provesti. Dakle, pustimo ricsoslovne
a svoju veličaš ) «; u mome se selu za malu uš ( ono kad od gnjide ush nastane ) kazsu "čmánjak "; Doljani:" šmánjak "je nadimak malenu csoviku. - nema dvojbe da je korin u ricsi" manj ", a za "šmanjak" je osnovno znacsenje » ono što je maleno « . Mozsda su obi ricsi u srodstvu, jer od » manji «, priko » umanjiti « lako se dolazi do » umanjiti ugled « = » osramotiti «. Odkuda uz Kraljevichevo dilo nimacsko izkonoslovlje, ne znam. Je li to njegovo ili priredjivacsevo ?
. A "Cserigaj "? Niegdi san procsita da se niekad zvao" Cserin Gaj ", i mislim tribalo bi ga obraditi zajedno s "Kocserinom" i "Cserinom" ( Brotnjo ). "Srnodo" i "Srnokos" bi kao uputjivali na "srnu ", ali, di li srne di li srndachi. Tko zna , mozsda ih je niekad i bilo. Bit tje ipak da je prvotno bilo "Strnodo "," Strnokos "( od" strn ", "strnjina" ). Ima u mistu Kocserin selo koje se zove Budim - josh mu samo vali "Peshta ". I" kraljica je stolovala na Budimu, gori su joj bili dvori, a u
Sid oč na istoku, planinom Biokovo na jugoistoku, veličanstvenim kanjonom rijeke Cetine na jugu i brdom Kreševnica na sjeverozapadu. Ma jasna stvar. Isti je slucsaj s Vrdolom ( Vrh-dol ) i Vrpoljem ( shibenskim, Vrh-polje ). Slovak bi to mozsda izveo od "vrdati" i "vrpoljiti se ". belevarac, molio bih te ipak, nakon svih tvojih tvrdih i upornih negiranja o vezi vrljike s vrilom, vruljom, vrludanjem ( da odemo ustranu ), vrutkom ukratko, da objasniš tu šizofreno sličnu slučajnost
muslimanski momak ) csorape prtene, liti, a zimi suknene ( Duvno u Bosni ) ... Mushkichi odrasli nosu zimi malo deblju robu od sukna, a liti tanju prtenu ( Poljica u Dalm. ) Eto ti ga djavle da bi itko i metaforicski povezao "prten" s "pleten" . Mozsda to tako nietko niegdi i povezuje, ali ja za to nisam csuo. Dakle, ja nisam u prvom upisu rekao da je kotula "tkana" ( suknena ), a u drugom da je "pletena" ( prtena ). Bilo kako, meni je i baka s oceve strane kao i djed s majcine strane rado pricali
mala šansa, ali moguće. Zato triba još detaljnija razrada, ali istoka Europe. Dobro, on se razvrstava s obzirom na modalne haplotipove koji se javljaju, a to bash puno ne govori. Ne govori o tome kako to da u Irskoj oko 200 prizimena ima I2a2 . Mozsda postoje dublji razlikovni bilizi unutar ove promine ( M423 ), ali josh nisu otkriveni, niti na Istoku niti na Zapadu. Odkrivanjem novih biliga razgranava se rodoslovno stablo, a ipso facto nove grane postaju sve mladje i mladje. Mogutje
Pismarica. Da je bilo nju uzet za temelj standarda? Kod mene se recse "Imacki "." Imotski "vech zucsi gospocki. Mozsda nije uputno govoriti o standardizaciji govora, pa tju rabiti" standardizaciju ". Naravno, moj pridlog ( da se pitan ) mozsda je ispa u bisu i jadu, ali kad bude stani - pani, zashto bi to bilo nemoguche provesti. Dakle, pustimo ricsoslovne inacsice ( istoznacsnice ), one su najmanja tezskocha. Ako je ucsitelj iz Grubina, pridavat tje "kacijolu ", oni iz Druma - "
, ta znam. Shto je "neodmilica" od "Hrvoje ", a shto je" Hrvo ", shto li "Hrvich" Hrvoje je hipokoristik od Hrvatin ili Hrvat. Ovo je peti "post" o jednoj sitnici koji je potreban da "Dementia" shvati 1. U jeziku nema "sitnica" ni "krupnica" 2. Mozsda je ovo bilo potribno, da "Skok shvati" Kod mnogih se imenica koje su prvotno bile hipokoristici, u kasnijoj jezičnoj fazi hipokorističnost ili deminutivnost više ne osjeća, npr. neki deminutivi na - ce ( sunce, srce ), deminutivi na - ac (
ne triba poistovitjivati. Kad je praizveden "Bolero ", dvoranom se prolomio jak i dugotrajan pljesak; samo je uporno i cilo vrime jedna baba zvizsdjala. Kad su to Ravelu rekli, on je samo slegao ramenima:" Jedino je ona razumila "Tko zna , mozsda si bash ti ta baba, kad se o gangi radi. Ganga kao arhaično pjevanje u svom korijenu nosi najstarija pjevanja s ovog područja Europe. Ganga to je arheologija pjevanja. Ganga je u samoj srži Hrvatstva Ganga je jedna jedinstvena u cilome svitu
zasad ne mislim ucsiti, ne tju. Na Wikici postoji popis ricsi posudjenica u indon ., medju njima nema "pendeka ", shto znacsi da 1 ) rics nije posudjena ili 2 ) da su je zaboravili. Tek kada bi se saznalo izkonoslovlje u indon ., moglo bi se mozsda krenuti dalje. Beleverac ajde malo bolje pojasni. Kažeš da se ta rič pojavila u Duvnu i da su tek onda riči slične njoj se proširile naokolo? Ili da te riči pošto su bez - ek nemaju veze s pendekom? Vidim da se rič pendav na više strana koristi baš
? Hotim-ice, netre ( pi ) m-ice » ne trepnuvshi «, ocsim-ice » ocsima «. Tako i "u prishi" > "uprishi-ice ". U tom je smislu" nevalice "ili" navalice "nejasno, jer se ne zna od csega dolazi." Neval-ice "? Shto je "neval - "? 1. KU na" a ". KS bi moglo mozsda u C. Gori. "Sadit" je nasha rics, pa ne mozse biti na HJP-u, ni u Shonji. U nas se ne kazse "dinut shto u shto" nego "zadit, udit shto u shto ". 2. KS" a ". Kako Verdana nema KS-naglaske, to rabim prieglas. KS imam na TNR koje sam ja pravio, ali da bi ih
pitanje bi li ti dopustio ozakonjenje bracsne zajednice muzskarca i koze, jer csovik ima takav "nagon" ( odnosno jarca i zsene, zbog ravnotezse ). Ili, na pitanje zashto bi kozoljubci bili diskriminirani u odnosu na istospolce. I bi li ti mozsda htio biti kum na jednom takvom vincsanju. I csiji. Citat: Krlezsa jednom recse da zbrka u glavi proizvodi zbrku na papiru ( omrizsju ), i u slovnicskom i u misloslovnom smislu. Budući da vidim da se Slovak pozvao na isti članak ( ali mislim s
" nalozsiti "ima shire znacsenje od" odlozsit "- govorim o zapadnohercegovacskom govoru. Evo kako je tamo: Dok se ne nadje shtogod bolje: istospolac, - lka. A shto se ticse nashega govora, nema tih naziva; valjda nisu bili potribni . Mozsda se govorili opisno: "oni koji voli muzske "," ona koja voli zsenske ". Za onoga koji bi volio raditi zsenske posle ( plesti, krpiti, vezti ) govorilo se "zsenskonja ", a za zsensko koje bi se ponashalo poput muzskarca -" muzskara ". kako je sad