pada Dubice 1538. počeo je narod bježati iz loga kraja. Oba tadašnja bana Petar Keglević i Toma Nadaždi izvješćuju o tome. Narod je najviše selio u Ugarsku (Gradišće) na tamošnja dobra svojih

glavna krajiška utvrda i zapovjedno mjesto za Hrvatsku krajinu. Ali tadašnji vlasnik grof Nadaždi nije o tome htio ni čuti, a ni prodati utvrdu, pa se konačno počelo razmišljati o gradnji nove

(Timotej Špičak) te iz Požege (brat Tomo Hamp). Božjom riječju poslužio je brat Miroslav Nadaždi iz Petrinje. Nakon večere održan je još jedan sastanak za mlade na kojem je govorio bio brat Matt

na sve dobro što je Bog učinio za nas u protekloj godioni. U Novu godinu poveo nas je brat Miroslav Nadaždi govoreći o obraćenju, ali i posvećenju.

je i glazbenih priloga. Za djecu je bio pripremljen poseban program, pod vodstvom sestara Maje Nadaždi i Violete Mihelić, a iza te kratke pauze djeca su pokazala što su naučila. Drugi dio programa bio

, pukovnici, brigadiri, načelnici.... Mjesta za stolom zauzeli su gđa prof. Karolina Nadaždi - Hideg, mr. sc. Krešimir Bušić, Dubravko Duić - Dunja, prof. Danijel Rehak i ja. U dvorani koja

su Franjo Špičak, pastor BC Sirač iz koje je mladi daruvarski pastor i potekao te Miroslav Nadaždi , starješina BC Petrinja. Prigodnu je i nadahnutu homiliju izrekao pastor Ladislav Ružička,

i poveo ih u zajedničkoj molitvi. Svojim kratkim izvještajima brat Ivan Špičak i brat Miroslav Nadaždi upoznali su prisutne s onim što Gospod radi u daruvarskoj i petrinjskoj crkvi kroz

1688. godine. Imao je 40 godina kada je 1692. godine župu posjetio vizitator Nikola Nadaždi . Bio je slaba zdravlja i imao je govornu manu. On je na sjevernoj strani svetišta uza zid

Majić te Jasna Katanić (likovno kreativne radionice). Nastavnice Branimira Barun i Karolina Nadaždi Hideg vode povjesnu tematiku. Zadruga ima članove u knjižničarskim redovima Biljane

Krčki, nezakoniti sin kralja Matije Korvina, Frankopani, grofovi Draškovići, grofovi Nadaždi i ini. Radoslav Lopašić je u knjizi "Oko Kupe i Korane" napisao kako je tvrđava Steničnjak bila

su se pred Đurđevcom različiti kapetani iz Ugarske i Hrvatske sa svojim postrojbama, kao Krsto Nadaždi , Luka Sekelj, Ivan Alapić, Franjo Tahi, Pavao Ratkay i drugi. Na rečeni dan nije bilo vidjeti ni

kaj da sanjam, pa nis. Samo neka edukativna simbolika, kaj ce mi to. " Nadaždi , a kao gost pridružit će joj se Krešimir Sočković.

ce mi to. " Nadaždi od 2000. godine aktivna u novinarstvu i odnosima s javnošću, završila je novinarsku radionicu

promjene za osmanlijskih osvajanja, a koja su polovicom 16. stoljeća za vrijeme bana Tome Nadaždija dovela i do preseljenja domorodačkog stanovništva u mađarsku županiju Šopron. Prof.