uspješna suradnja Osnovne škole Vukovina, PŠ Buševec iz Hrvatske i Osnovne škole Mihovila Nakovića iz Koljnofa, Mađarska. Tako je na inicijativu OŠ Vukovina, a uz potporu Ministarstva znanosti

23. ožujka 2012. godine, organiziran je uzvratni posjet za učenike 4. razreda škole Mihovila Nakovića iz Koljnofa te su učenici iz Mađarske sa svojim učiteljima boravili i nastavu hrvatskog jezika

s hrvatskim piscima, gradišćancima iz Mađarske, Austrije i Slovačke Nastup u školi Mihovil Naković u Koljnofu U Hrvatskom Gradišću u Mađarskoj, u mjestu Koljnof, u Kulturnom domu, od 10. do 13.

ogranka Društva hrvatskih književnika. U školskoj auli u dvojezičnoj osnovnoj školi Mihovil Naković " u Koljnofu pjesnici su održali pjesničku matineju, a biblioteci škole poklonili su i svoja

, preko puta pansiona je Kulturni dom ( piše baš tako ) i osnovna škola koja nosi ime Mihovila Nakovića , pisca, školnika i skladatelja ( 1840 1900 ). Ravnateljici škole Angnici Šarkozi Lakoš je

, učiteljica iz Koljnofa i koordinatorica razmjene .. Suradnja među osnovnom školom Mihovil Naković u Koljnofu i školom u Buševcu već 16 godina. Ingrid Klemenšić se nada i nadalje dobroj

način, omjerila o sebe, o druge i o svoju publiku . Naković iz Koljnofa imaju međunarodnu suradnju od 1994. godine. U jesen učenici i učitelji škole iz

hrvatskog jezika u OŠ Vukovina koja od 1994. godine ima međunarodnu suradnju s OŠ Mihovila Nakovića iz Koljnofa. Našim gostima su posjet knjižnici uljepšali učenici 1. b razreda OŠ Eugena

Klemenčić, predsjednica Hrvatske manjinske samouprave Koljnofa i učiteljica u OŠ Mihovil Naković Koljnof i Tihana Radojčić, savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje organizirale su

usavršavanja nastupili su školski plesači i tamburaški sastav Osnovne škole Mihovil Naković iz Koljnofa, tamburaški sastav Koljnofski tamburaši i folklorna skupina Koljnofsko kolo .

obiteljima.U jutarnjim satima prisustvovali na nastavi u dvojezičnoj školi OŠ Mihovil Naković u Koljnofu prilikom čega su usvajali nove nastavne sadržaje iz mađarske kulture, folklora

odbijao kot tudje, no neki duhovniki i učitelji počeli su se zanimati za pitanja jezika. No da je Naković imao pred očima dalekosežnije prilagodjivanje novomu književnomu jeziku u Hrvatskoj ,

- odnašaju se isključivo na 3. lice jednine i množine - ta vrimena ipak već nisu živa. No Naković spominje u konjugacijskoj paradigmi ( str. 20 - 22 ) za glagole biti, igrati, tresti i imperfekt

, tresašmo, tresašte, tresašu. Pod vjerojatnim uticanem nimškoga Jedino u pasivu perfekta se Naković služi oblikom, ki je nastao vjerojatno pod uticajem nimškoga, i to glagolom postati, prema

neprijateljov [ sic ] preobladani ( 20 ). Razlike nisu niti bile tako velike More se reći, da se je Nakoviću u njegovoj slovnici u visokoj mjeri ugodalo usmiriti književni jezik Gradišćanskih Hrvatov u