kao komentari na ovom blogu. (Carlos 24.07.2008., 14:39:41) nebitka , pitkosti, vjernosti, apatiji i ljudskoj bestijalnoj gluposti... "dok se borim, neprijatelja nemam "... možda nije

? Ako doista ne vjeruje ni u što, vjeruje li na koncu u ništavilo? Može li se u ništavilo vjerovati? Naravno da ne može. U nebitak se ne može položiti ništa osim vlastite nihilističke pobune. Nije svaka nevjera ujedno i anti-vjera. Postoje mnoge

, ne samo nastavlja, nego čak i utvrđuje, ojačava, budući da je ništavilo kao ništavilo ogrnuto razlikom između bitka i nebitka i s tim ogrtačem jednostavno zaboravljeno. Hvatanje u stupicu tog ustanka izbjegao je tek Heidegger. Dakle, jesu li se

, tito, marx, kos, udba, reakcija, kontrarevolucija....... nebitka , možda se prisjetiš da govorimo o FF Zagreb, uglavnom, dakle o fakultetu na kojemu predaju profesori relikti

oduvijek ima biti ' '). Bog je ono što je potpuno ozbiljeno, dakle savršeno, dakle potpuno dobro, dakle potpuno lišeno nebitka , dakle potpuno bitno, dakle najbićevnije biće.

više od svojih utoraka. Pa čak mi ni moja subota nije toliko loša - subotom imam prorijeđene napadaje slatke čežnje za nebitkom sublimirane u vrckavoj sintagmi da me barem nema ". Ponekad subotom, samo subotom, osjetim lagan ćuh prevratničkog

je kao polazište dao Ksenofan, Parmenid sve ono što je dostupno našim osjetilima i podvrgnuto promjenama proglašava nebitkom . Bitak se može i mora misliti, on je ono što je zajedničko svemu i što osjetilima nije neposredno dostupno. Osjetilima

. Osjetila nas varaju ako na temelju njih zaključujemo o bitku, jer time prolaznost, promjenjivost i ostale osobine nebitka pripisujemo bitku, što je pogrešno. Naime, osjetila i bitak nisu isto, već su isto mišljenje i bitak. Ono što

i nalaze se neprekidno u kretanju. Oni su bitak. Međutim, nasuprot elejcima, atomisti priznaju postojanje i nebitka. Nebitak je ono što nisu atomi i što nema sva njihova svojstva. To je prazan prostor, koji predstavlja samo mogućnost kretanja i

, pravi i jedini istiniti svijet jest svijet ideja. To je bitak. Materija koja nam se pokazuje kroz pojavnost jest nebitak . Postoji vrhovno Jedno, koje predstavlja opći objedinjavajući princip svega. To Jedno ne može se uporediti s

pametno vođenje rata; tome pripadaju također pjesnička djela; uopće tome pripada sve pomoću kojega nešto stupa "iz nebitka u bitak ". To je obrazac kojim Platon / Diotima erotsko obuhvaća kao stvaralačko. Ono što će Freud kasnije nazvati "

bitka svega što postoji (to jedino možda nije očigledno pacijentima s Vrapča) - logički je jasno da ne možemo biti dio nebitka onda nas ne bi ni bilo pa smo opet tamo odakle smo pošli: - ili nešto jest ili

¶ nebitak , Imaginarno.

da ništa ne postoji. On je vjerojatno htio da elejskom dijalektikom svede elejsku filozofiju na besmislicu, bitak je nebitak nije.

- početak općenito, početak bilo čega, dakle početak u apstraktnom smislu. A početak kao takav znači prelaženje nebitka u bitak. A ova prva rečenica se ne odnosi na smisao, nego na svrhu. I da, svrha se odnosi na organizme. Ne nužno samo na