i kostolačka. Vučedolska kultura je trajala od 1700 god. p. n. e. Kultura brončanog doba razvila se iz elemenata kasnog neolita i poznata je kao panonska kultura koja traje od oko 900 god. p. n. e. Nađeni arheološki predmeti pripadaju bjelobrdskoj

i ako ne dovoljno ispitan, dao je veliki doprinos upoznavanju materijalne kulture naših predaka a nađen i fosil iz neolita neke podstaknu kulturnu javnost i arheološke institucije da ovaj lokalitet zauzme značajno mesto - koje mu i pripada

gradsko područje Vinkovaca, možemo slobodno reći i uže gradsko područjepokazuje kontinuitet stanovanja od ranog neolita pa do današnjeg vremena. To bi po tzv. klasičnoj kronologiji bilo bar pet i pol milenija života, po radiokarbonskoj (

(35.000 stanovnika) su istočnoslavonski grad koji se smjestio na rijeci Bosutu. Područje je naseljeno još od davnih neolita , a kao prvo značajno naselje u pisanim spomenicima spominje se rimski grad Colonia Aurelia Cibalae. Današnji

neolita (mlađeg kamenog doba), a otkriveni su na brdu Slavča i u Cerničkoj Šagovini. Četiri stoljeća ovim područjem vladaju

Svetog Nikole na ilirskom tumulusu u Prahuljama kraj Nina. (izvor: megalithic.co.uk) neolita , primijetit će se da su nastajale i nestajale mnoge civilizacije, kulture, narodi i jezici. Nastajala su i nestajala

koliko je drugačiji i bolji od susjeda, vidjet će se jedinstvena kultura koja je bila proširena u cijelom svijetu u doba neolita a i kasnije. Zapravo kulture, jer se radi o dvije a možda i više njih: jedna je kultura zemljanih a druga kamenih

Winchestera, Warminstera i Silbury Hilla, odnosno Avburyja. neolita : graditelj kopa i skuplja zemlju sa lopaticom od kosti jelena u posudu koju onda odnosi do mjesta na kojemu gradi brdo

grada nove spoznaje. Naime, tragovi svjetovne i sakralne arhitekture na brdu Spas govore da je tu, pored već utvrđenog neolita i željeznog doba, bilo veliko naselje iz doba antike, pa stručnjaci misle da bi baš na brdu Spas trebalo tražiti temelje

već u pretpovijesti, a tragovi pradavna života otkriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi kamenih noževa iz neolita na otočiću Badija kod grada Korčule. Najbogatije i najbolje istraženo je neolitsko nalazište Vela spilja u Veloj Luci

su sondu i dosad došli do dubine od 5 metara i utvrdili da je život u pećini trajao od prije najmanje 20.000 godina do neolita , prije otprilike 7.000 godina kada su je ljudi zauvijek napustili.

predvodli gđa Kujundžić i g. Johannes Muller, a koji je vršio istraživanja u selu Okolišće kod Visokog u naselju iz doba neolita , na um mi pada ona emisija na RTV Pink u kojoj zatucana i tupava tinejđerka sa patriotskom suzom u oku napada gđu Vejzagić

svjetske kulturne baštine zbog pretpovijesnih pećinskih slika što su ih ovdje naslikali ljudi još u razdoblju neolita . Točnije, na području parka se nalazi oko 15.000 pećinskih slika od kojih neke najvjerojatnije datiraju i iz 9.

koji to nisu znali pojašnjeno je kako je povijesni gradić nikao na otočiću ninske lagune i iznjedrio život još u vremenu neolita držeći ga do danas kada je i hrvatski i svjetski poznato turističko odredište.

i gospodarskom infrastrukturom. Grad je i administrativno središte otoka. neolita , a prema antičkim izvorima grad je prvobitno bio u rukama ilirskih plemena Liburna i Japoda. Nakon sto su Rimljani