Kupi. Iako je namijenjena za razvoj i opskrbu ozaljske industrije, njome se je potpomogla karlovačka industrija. Neorenesansna zgrada hidroelektrane kulturni je spomenik. Prve hidroelektrane koje su povećale snagu elektroenergetskog

se danas nalaze Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Od ostalih važnijih zagrada u gradu se još nalaze: neorenesansna zgrada Povijesnog arhiva, Prirodoslovni muzej, Moderna galerija, Muzej grada Rijeke, pravoslavna crkva sv.

je opskrbljivati energijom industrijske pogone, ali nije poslužila razvoju ozaljske industrije, nego karlovačke. Neorenesansna zgrada hidroelektrane kulturni je spomenik.

, HNK, Etnografski muzej i malo dalje Muzej Mimara. neorenesansna zgrada i jedan od najbolje očuvanih objekata industrijske baštine u Zagrebu. Kako je riječ o zaštićenom spomeniku

ulici, u kojoj je od 1846. do smrti živio vođa hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit Gaj, na kućnom broju 6, nalazi se neorenesansna kuća koja je od gradnje 1883. do danas u posjedu obitelji Cuculić. Djelo je arhitekta Ernsta Mühlbauera i očuvana je u

, 19. i 20. stoljeća kompleks doživljava stalne preinake; rušenja, popravke, dogradnje. neorenesansna građevina izgrađena na mjestu srednjevjekovne vijećnice i dijela arsenala. Povezana je s Kneževim Dvorom na južnoj

stjecištem građanstva i stanovništva Karlovca, a koji bi ujedno bio samom gradu ures. Rezultat tome je velika neorenesansna zgrada sagrađena 1892. godine. Danas Gradsko kazalište« Zorin dom »svoju djelatnost organizira kroz vlastite

(1833. - 1891.) na prostoru koji je kao rubni dio grada prema planu izrađenom 1853. - 1854. neorenesansna palača s pravilnim ritmom prozora. Izvorno je zamišljena gradnja u fazama, gdje bi svaka faza predstavljala jedno

triler u čijem središtu je grupa istraživač a koji otkrivaju tragove... neorenesansna katolička bogomolja u sklopu Visoke teološke škole Vrhbosanske nadbiskupije. Smještena je u sarajevskoj općini

Gospu od Karmena sa sv. Petrom, a sa strane sv. Lovro i sv. Stjepan. S obiju strana ovog oltara uza zid su prislonjana neorenesansna korska sjedala koja je 1795. godine izradio majstor iz Brača Vicko Tironi. Visoki, prošupljeni nasloni izvedeni su po

dubrovački zvonik sa zelencima, nije ono što su gledali naši preci prije točno stotinu godina. današnji zvonik je neorenesansna građevina, koja se eto ipak uklopila izgledom u južni blok gradskog vijeća (velikog vijeća) i teatra, također

strane ulaza su ostaci gradskog bedema s gotičkom skulpturom sv. Mihovila, zaštitnika grada. S lijeve strane je neorenesansna zgrada kazališta, za javnost otvorena 1870. godine. U ovom najvećem dijelu povijesne gradske jezgre, mnogo je većih i

Velike Gorice djelomično je očuvala niz historicističkih kuća s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Najznačajnije su neorenesansna zgrada Kotarskog suda (danas Općinski sud) iz 1894. - 95. godine i zgrada Prve hrvatske štedionice (1907.). Župna

Trg Venecijana, gdje se nalazi monumentalno zdanje Oltara domovine sa spomenikom neznanome junaku i vječnom vatrom. Neorenesansna je građevina, podignuta u čast Emanuelu II., tvorcu ujedinjene Italije.

tog doba potječe i kameno stepenište pred ovim vratima. neorenesansna fasada zatvorila zapadnu stranu Stare obale. Podignuta je na mjestu gdje se prije nalazila prirodna jama, u koju se