u djelima hrvatskih slikara, kronologija, bibliografija itd. neretvansku tradiciju i probuditi u nama svijest o našoj slavnoj prošlosti. Bez te svijesti ne mogu se pravo uočiti ni naši današnji

ljubiteljima ovoga sporta slušali su riječi Pere Jurjevića, potpredsjednika regatnog Odbora, koji je otvorio Prvu neretvansku regatu. Poslije njega prisutnima je uputio pozdrave i najbolje želje dr Dalibor Parač predsjednik podsaveza

su prošetali trgom kralja Tomislava još jednom izražavajući svoje neslaganje sa projektom, koji bi pitomu i plodnu neretvansku dolinu mogao pretvoriti u slanu pustinju.

vode zajedno s gradskima odvesti na otvorenu pučinu. Ako netko misli da je to ministarstvo tražilo zato da bi spasilo neretvansku jegulju, vara se. Predstavnice MZOPUG-a su inzistirale na spajanju s kolektorom iz čisto formalnih razloga zbog

doline Neretve nisu mogli doputovati u Zagreb pa, ipak, okupilo se oko 400 istinskih ljubitelja Neretve, koji su se uz neretvansku glazbu i kulinarske delicije družili do ranih jutarnjih sati. Održana je i promocija četvrtoga broja Hrvatskoga

polovici 19. st. U nizu čitaonica i knjižnica koje je Pavlinović otvarao diljem Dalmacije, otvorio je 1873. i Hrvatsku neretvansku čitaonicu u Metkoviću. Tijekom susreta o prilikama u donjem Poneretavlju u vrijeme don. Mihovila Pavlinovića

krivudave rute kako bi se izbjegli brodovi i struje koje su ih odnijele ukoso. neretvansku lađu od propasti, ona je danas postala nezaobilazan i prepoznat identitet Neretve i Neretvana. Udruga lađara Neretve

postala nezaobilazan i prepoznat identitet Neretve i Neretvana. Udruga lađara Neretve u svojih 10 godina postojanja neretvansku lađu je promovirala i van granica RH. 2008. godine po prvi put je neretvanska lađa sudjelovala na svjetskom festivalu

takmičarske discipline eventualno još uvesti kako bi se podiglo zanimanje građana i od toga napravilo još veću, pravu neretvansku feštu, koja bi trebala postati tradicionalna. Između ostalih ideja i prijedloga je Stipe Grgurinović-Micken

četiri, od kojih je narentinsko jelo opet istaknuto, dok se pod imenom neretljanski brujet, po povijesnom nazivu za Neretvansku ili Neretljansku kneževinu, ovaj već kultni pripravak, u prije nekoliko godina objavljenim Mirisima i okusima

Bosnu i svoje tečevine. Početkom jeseni godine 1350. na nj je navalio srpski car Dušan Silni željeći mu oteti Zahumlje i Neretvansku krajinu. S jakom vojskom i četiri lađe, car je osobno upao u Zahumlje i osvojio ga. Orbini napose spominje, da je Dušan

listopada godine 1350. u Dubrovniku su se pribojavali, da Dušan ne navali na Ston, ali je on iz Zahumlja prešao u Neretvansku krajinu i krenuo prema Cetini. Stari protivnici bana Stjepana II., Trogirani, 11. listopada su zaključili, da će cara

. Osmanlije su od 1465. postupno, ali trajno zauzimali hercegove gradove u Humu i Podrinju, dok su Mlečani ugrabili Neretvansku krajinu (1444.). Kralj Matijaš Korvin izdaje godine 1465. potvrdu Dubrovačkoj Republici, da je ona dala 800 zlatnih

svečanosti HRM pozvao je na sudjelovanje u svečanosti i lađarske udruge iz donjeg toka Neretve prepoznavši neretvansku lađu kao autentičnu poveznicu pomorske povijesti i maritimne baštine Hrvata na ovim prostorima sa suvremenim

tržišne politike Ministarstva poljoprivrede. Stoga su proizvođači mandarina u dolini Neretve, organizirani u neretvansku Udrugu voćara Mandarina Opuzen prihvatili projekt oznaka zaštite zemljopisnog porijekla, pojasnio je predsjednik