procesora Pentium 4 te predstavljanja podobnih optimiziranih alata za mjerenje traženih veličina. Kao što već znate iz naših ranijih članaka Pentium 4 procesor u odnosu na svoje prethodnike koristi nešto drugačiju arhitekturu - NetBurst . Zamišljen kao desktop procesor ( ne radi u dual procesorskom režimu ) svoje instrukcije tretira u produženim cjevovodima koji sada sadrže 20 instrukcija. Trace cache memorija sadrži već interpretirane instrukcije koje u slučaju

je pravi izbor za vas jerbo je Intel Pentium 4 jednostavno bio preskup, a nije nudio puno više. Tako je AMD potukao veliki Intel, ali ne zadugo. Tako bijaše na početku Poučen tim iskustvom Intel je zbio redove i krenuo u nove bitke. Maknuo se sa NetBurst filozofije i počeo izučavati novu Core arhitekturu. Iako ni ta Core tehnologija nije bila toliko nova. Priča sa Coreom javila se ranijih dana u mobilnom svijetu. Kako to ide, uskoro su se počeli pojavljivati brži, bolji i ne pregladni

, što je memorija kojoj se pristupa fizički dalje od procesora, pristup je sporiji Još je jedna novost kod Xeona iz serije 5500 povratak tehnologije HyperThreading koju je Intel koristio na starim procesorima baziranim na arhitekturi NetBurst ( Pentium IV i Xeon derivati ). Ova tehnologija svaku fizičku jezgru procesora predstavlja sistemu kao dvije logičke jezgre. Korištenjem HyperThreadinga postiže se bolje iskorištavanje dostupnih resursa procesora, no istovremeno

oznake 538, 532 i 518, a stvarni radni takt im je 3,2 GHz, 3,06 GHz, odnosno 2,8 GHz. Procesori podržavaju i tehnologiju Hyper-Threading, imaju integrirano 1 MB drugostupanjske cache memorije, te su temeljeni na unaprijeđenom dizajnu NetBurst S druge strane, novi Celeron M, koji je temeljen na istoj platformi kao i procesori Pentium M, nosi oznaku 340, dok mu je stvarni radni takt 1,5 GHz. U procesor je ugrađeno 512 KB cache memorije, koristi 400 - megahercnu sabirnicu, i

većina testova koje smo "vrtili" na novom procesoru usmjerena na mjerenje performansi, zapravo nas je najviše zanimalo je li Intel s 65 - nanometarskim proizvodnim procesom uspio smanjiti potrošnju procesora baziranih na arhitekturi NetBurst . Pentium 955 EE usporedili smo stoga sa starijim, jednojezgrenim Extreme Editionom koji radi na taktu od 3,73 GHz. Oba smo procesora, zavisno o broju logičkih jezgri, opteretili s adekvatnim brojem instanci alata Prime95 kojeg smo

podržava Double OPC ( Optimum Power Control ), Tilt Actuator Compensation te Buffer Under Run Free NetBurst micro-arhitekturi te je namijenjen za široki krug korisnika koji zahtjevaju visoke performanse u aplikacijama raznog karaktera. Ove aplikacije uključuju od surfanja Internetom pa sve do obrade slika i videa, 3 D i CAD aplikacija ,

inženjere i jaku logistiku. Inženjeri su dobili jako teške zadatke i kratke rokove da dizajniraju arhitekturu zasnovanu na prilično radikalnim principima. U prilog ovoj konstataciji ide i činjenica da je razvojni tim arhitekture NetBurst bio tri do četiri puta veći od tima zaduženog za dizajn prvog procesora Pentium M Arhitektura NetBurst je prema planovima trebala omogućiti Intelovim procesorima da dosegnu taktove od 10 gigaherca putem tri jezgre, Willamete, Prescott

daje novu sales pitch u vrijeme kada je lica tržišni udio gubitaka na rival AMD složen po financijskih problema Osnovne microarchitecture je nastavak na nesretan NetBurst microarchitecture koji se koriste u Intel ' s Pentium 4 roda . NetBurst je bio usredotočen na postizanje visoke brzine takta, ali je nacrtan neumjeren iznosi vlasti i brze brzine i Intel poništen svojim planovima da se na dizajn na 4 GHz "Kada je Pentium 4 prvi iziđe, učinkovitost je bila vrlo razočaravajuća da

dizajna, a ponajviše promidžbe svojih procesora, stavljajući mnogo veći naglasak na dodatne mogućnosti, a ne sirove megaherce ( ili gigaherce ), kao što je to činio od predstavljanja originalnog Pentiuma 4, odnosno arhitekture NetBurst . Uz odustajanje od označavanja procesora prema frekvenciji, prvi plod takvog zaokreta u politici firme bila je nova revizija jezgre Prescott na kojoj su bazirani Pentiumi 4 iz serije 5 xxJ te Celeroni iz serije 3 xxJ. Verzije J procesora

puno vise se proda ( i na njima zaradi ) jeftinih procesora nego skupih. Intel ce dobiti na vremenu, imat ce novaca, dok AMD ce muku mucit s prodajom DC procesora Inace Intel krajem ove ili pocetkom druge godine izlazi s novom jezgrom ( i dalje netburst arhitektura ) 0,65 procesom i navodno rijesenim problemima s zagrijavanjem. To bi trebala biti posljednja netburst jezgra, sljedece ce biti na bazi pentium m Ajoj. Ajde nađi neki kod koji to radi utomatski pa da ubacim u potpis. Ja nemam

prvi gigahercni procesor za stolna računala. Mada je Intel tada kontrirao AMD-u izdavanjem gigahercnog Pentiuma III, ova je arhitektura napuštena 2000. godine u korist novog Pentiuma 4, baziranog na vrlo radikalnoj arhitekturi NetBurst . Intel je s NetBurstom učinio nešto što se dotad nitko drugi nije usudio učiniti: agresivno je produžio pipeline, a time i mogućnost podizanja radnog takta procesora. Zapravo, viši radni takt bio je nužan za pravilno funkcioniranje

i otpadna toplota rezultirajući. Poboljšanje performansi po vat Intel daje novu sales pitch u vrijeme kada je lica tržišni udio gubitaka na rival AMD složen po financijskih problema Osnovne microarchitecture je nastavak na nesretan NetBurst microarchitecture koji se koriste u Intel ' s Pentium 4 roda. NetBurst je bio usredotočen na postizanje visoke brzine takta, ali je nacrtan neumjeren iznosi vlasti i brze brzine i Intel poništen svojim planovima da se na dizajn na 4 GHz "

upravnog odbora i pogodio. PC biznis se uskoro oporavio, narudžbe su rasle i Intel se ponovno našao u povoljnoj situaciji kao najveći proizvođač procesora I dok su tu pogodili, trošili su ogromni dio zarađenog novca gotovo uzalud, na Netburst strukturu procesora kao jezgre Pentiuma 4, kao i Xeon strukturu. Problem je bio u tome da su te konstrukcije omogućavale veće brzine procesora ono što su u marketingu Intela smatrali da korisnici jedino razumiju ali su se povećanom

svi Pentiumi 4 od 2000. godine do danas, ponestalo "daha ". Unatoč tome, nekoliko serija novih procesora izdanih tijekom 2005, uključujući i modele sa 64 - bitnim instrukcijama te dvije jezgre, bilo je zasnovano upravo na arhitekturi Netburst . Gorući problem visoke potrošnje je donekle ublažen optimizacijama proizvodnog procesa te dodavanjem mogućnosti automatske regulacije radnog takta i napona ovisno o opterećenju, no od fundamentalnih promjena ni traga ni glasa