1397. g. pa do kraja XV st. u Strassburgu. U 1490. g. težina mu je povećana na 138 gr. Grad Basel ga je kovao kao prijelaznu nominalu između Plaperta d Repena, da bi se zadovoljile potrebe za sitnim novcem. U 1462. g. 1 V = 2 rapena = 4 stablera. U rajnski

srebra neprekidno opadala, tako da je za Ivana IV (1640. - 1656.) težina bila svega 1,15 gr. Od XVI do XIX st. kovane su nominale od 12, 8, 4 i 2 V, Od XVII st. za kolonije su kovani bakreni V. u vrijednosti od 4, 2 i 1 V.

do 1916. g. te 1922. g. Kovanica od 20 franaka kovana je 1897. - 1916. g. te 1922, 1925. - 1927, 1930, 1935, 1947, i 1949. g. Nominala od 100 franaka kovana je 1925. g.

. Na kasnijim tipovima novca je kastiljanski grb i zemaljska kugla, od 1722. godine na B. je portugalski grb na štitu i nominala .

, za razliku od pruskog talira, koji je vrijedio 24 groša. Na aversu novca je glava kneza, na reversu je u početku oznaka nominale a kasnije grb zemlje.

upotrebi su bile do 1826. godine. Postojale su vrijednosti od 8, 2, 1 i 1 / 2 stuivera s godinom kovanja na jednoj i oznakom nominale na dragoj strani.

od prikaza kralja s kapom na glavi. Težina mu je bila 5,73 gr, i vrijedio je 40 škotskih Shillinga. Emitirane su također i nominale od 1 / 2 i 1 / 3 B.

od tih pretpostavki. Tko i kada ih je prvi otkrio; gdje; od kojeg metala su bili izrađivani; čemu su služili; koje su nominale otkrivene; gdje se s njim moglo kupovati; kakav je odnos imao u odnosu na drugu valutu? To su pitanja koja otvaraju čitav

na porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević. U drugom dijelu kazao bih nešto o dosad pronađenim metalnim privatnim nominalama sa slovnim oznakama grofovi je Pejačević.

od 20, 30 i 35 apoena 3. od 40, 50 i 60 apoena nominala s više slovnih oznaka. Karakteristično je da su avers i revers ovih kovanica isti.

s više slovnih oznaka. Karakteristično je da su avers i revers ovih kovanica isti. nominala , izrađuju se od tri vrste metala, imaju više slovnih oznaka, a s njima se moglo trgovati i van posjeda vlasnika. S

da im je izrada bila jednostavna i brza, a prepoznatljivi su i po maloj rupici na gornjem dijelu koja se uočava kod svih nominala čiji je najveći iznos 60. Tanki su i laki za nošenje. Brojke na njima predstavljaju vrijednost i dosta su velike, a

postavlja se čitav niz pitanja: zašto tri metala, tri boje, više slovnih oznaka, zašto novčići imaju rupice iznad nominale , zašto su revers i avers isti? Osim toga, nepoznanica je i to što žetoni nemaju oznaku grba iako ga je grofovija imala. U

Zagrebački stručnjak (Rengjeo) je 1962. godine također iznio mišljenje da se radi o novcu. nominala pet i to: 5, 10, 30, 35 i 50 krajcera. Od slovnih oznaka na kovanicama posjedujem oznake: N, S i P, i to s oznakom N tri komada