. Budući da sav novac ulazi u opticaj kao dug, novčana masa raste izrazito usporeno, a dugovi jako brzo (4 puta brže od novčane mase ), što nužno dovodi do kreditne krize (masovnih blokada i ovrha). Cilj stranih financijskih institucija i državne

valute), kojeg ne prati istovremeni porast plaća (stagflacija). Sa protokom vremena razlika između duga i ukupne novčane mase je sve veća i čeka nas uspostava dužničkog ropstva i razvlaštenje države i njezinih stanovnika od kapitala koji sa

duga (otplate starog duga uzimanjem novog) i kreditne krize (radi sve veće razlike između ukupnog iznosa duga i novčane mase ). Zbog dugoročne neodrživosti takvog monetarnog modela nužno dolazi do raspada zajedničke valute (eura) i pada

prosinca iznosila 49,2 milijarde kuna, što je 1,7 % više u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na kraj 2009. vrijednost novčane mase povećana je za 4,2 posto. Izuzev razdoblja nakon središnje turističke sezone (rujan, listopad), tijekom cijele

gotovog novca izvan banaka ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj 2009. godine (ostvarila je pad od 0,1 %), rast novčane mase je posljedica godišnjeg rasta depozitnog novca od 6,2 %, koji je na kraju 2010. godine iznosio 33,9 milijardi kuna.

2010. godine iznosio 33,9 milijardi kuna. Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase , štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, na kraju

su iznosila 232,9 milijardi kuna, što je neznatan rast u odnosu na studeni. Zahvaljujući rastu deviznih depozita i novčane mase , monetarni agregat M4 je ostvario godišnju stopu rasta od 4,4 posto. Budući da čine više od 80 % ukupnih depozita, rast

rasta, čemu bi podršku trebao dati i očekivano blagi rast tečaja kune u odnosu na euro. Očekujemo rast primarnog novca i novčane mase od 10 do 11 %, što bi se putem kreditnih multiplikatora moglo pretvoriti u rast plasmana na razini sustava od 12 do oko 16

novca čuvanje njegove vrijednosti, stvaranje duga i zarada na kamati. Odnosno, usprkos tome što bi puštanje veće novčane mase u opticaj pozitivno djelovalo na ekonomiju, (gospodarski rast, stopu nezaposlenosti i životni standard) novac se ne

doktrine, ali i neotplativih dugova, naime u takvom monetarnom modelu radi efekta kamata dug uvijek raste puno brže od novčane mase jer je kamata na dug uvijek barem 2 - 3 puta veća od kamate na depozit. Samim time, nužno dolazi do dužničke krize, odnosno

koji to nisu ničime zaslužili. U monetarnom modelu u kojem novac ulazi u opticaj samo kao dug, dug raste puno brže od novčane mase jer je kamata na dug uvijek veća od kamate na depozit. Sa vremenom dolazi do sve veće razlike između duga i novčane mase i

od novčane mase jer je kamata na dug uvijek veća od kamate na depozit. Sa vremenom dolazi do sve veće razlike između duga i novčane mase i posljedično su krediti neotplativi. Uvođenje nekreditne emisije i posljedična ekspanzivna monetarna politika

(na primer, ako se smanjivala metalna podloga, morao se putem smanjivanja kredita povlačiti odgovarajući deo novčane mase ); i 3) što je usklađivanje nacionalnih politika, koje je vršeno u skladu sa zahtevima sistema zlatnog važenja, moralo

. (Kad bi samo netko zavirio u tiskaru dolara u SAD-u, silno bi se iznenadio.) Jer i svako zaduženje je ubacivanje nove novčane mase u opticaj i ima dvostruki negativni utjecaj zaduženje i kamate, te utjecaj na inflaciju. To bi bio izbor između dva zla,

abdikacijom), te se tijekom ljeta "hrvatski financijski vrtuljak" intenzivirao, te se velika količina novčane mase našla u inozemstvu. U tom času je, krajem kolovoza i tijekom rujna prošle godine međunarodni bankarski sustav