samo 5 % hrvatske zemlje arheološki stručno ispitano . U ono 95 % neistražene naše zemlje spada i otok Osinj . Dužnost je naših arheologa, a prije toga naše šire društvene zajednice da omoguće sredstva, pa

Osinj, don Petar Antić, a govor je održao župnik Opuzena don Martin Gudelj . To je bila zadnja misa na Osinju , ali u jednoj svečanoj povijesnoj prigodi . Osinj obaveza Jest Osinj je obaveza za sve nas, i to

stranicu naše i vaše zajedničke neretvanske prošlosti . Tu nedaleko, kod ušća Neretve, na malom otoku Osinju , davno se nalazio franjevački samostan s crkvom sv. Ivana Krstitelja . Za nj veliki Norinius veli

utvrde se pruža pogled na panoramu Kleka i dio arhipelaga . Ispred ušća Male Neretve smjestio se otočić Osinj na kojem se nalazi crkvica sv. Ivana Krstitelja . Po odlikama rijelazno romaničko-gotičkog stila crkva

morao naći . ( Tu je samo označen na geografskoj karti, sv. V, str . 452 ) . Postoji mišljenje da je Osinj bio naseljen već u doba Rimljana . Možda su s njega Rimljani odlazili u ribolov u rijeku Neretvu,

Gudelj . To je bila zadnja misa na Osinju, ali u jednoj svečanoj povijesnoj prigodi . Osinj obaveza Jest Osinj je obaveza za sve nas, i to najprije za hrvatske arheologe . Kažu da je dosada samo 5 % hrvatske zemlje

franjevački martirologij, pa u franjevačkom redu nosi naslov sluga Božji . 2. Fra Petar Grupković Na Osinju , romantičnom otočiću na ušću Neretve, nekoć je bio mali franjevački samostan koga se ruševine još

članak iz doba rata ( Kalendar NAPREDAK, 1942 ) ostao je slabo poznat, pa se osjeća potreba da se o Osinju ponovno piše . Začudo je da o tome povijesnom i zanimljivom otoku nema ni riječi u našim leksikonima

Opuzena, Podgradine, Slivna i drugih okolnih sela . Sv. misu je rekao župnik Slivna, pod koga spada Osinj , don Petar Antić, a govor je održao župnik Opuzena don Martin Gudelj . To je bila zadnja misa na

negoli su im bili porušeni samostani u unutrašnjosti Hercegovini . Međutim, boravak sinova sv. Franje na Osinju nije bio ni miran ni dugotrajan, jer su im Turci i to malo gnijezdo doskora uništili . Stradanje samostanića

koncem 17. st. Neretvanska krajina konačno oslobodila od Turaka ( 1688 ), tada je zajedno s njom i Osinj došao u sklop kršćanske mletačke države . Mlečani su 1744. otok dali u posjed plemićkoj obitelji Nonković

bi se materijal iskoristio za zatrpavanje jezera Vlaška kao i kanala Vlaška more . Nestao bi i otočić Osinj ispred ušća Male Neretve . Novo ušće Neretve bilo bi u potpunosti regulirano, a počinjalo bi neposredno

odveli u ropstvo, a vikara samostana o. fra Nikolu Kežića smrtno ranili . Od tada do danas samostan u Osinju nije obnovljen, a crkva sv. Ivana je služila za bogoštovne svrhe, makar uz prekide, sve do 1911.

povijesti kroz odgovarajuće seminare i predavanja . 3. Briga o spomenicima kulture na našem području ( Osinj , Narona, Norinska kula itd. ) 4. Organizacija znanstvenog skupa » Neretva od najstarijih vremena

opat Mavro Orbini ( 1611 ) u poznatom djelu » II regno degli Slavi « ( Pesaro, 1601 ) . U prošlosti Osinj je bio važna strateška točka na vratima Donje Neretve, pa su se osobito u nemirnome 15. stoljeću oko

suradnju i dati lijep doprinos našoj inače dosta potištenoj kulturi : tvoja crkva, Pjesma S. Marije, Osinj , Privredni život Metkovića u XVIII st. .., i sve ostalo pravi su biseri informacija Vašeg nastojanja

zamjenik spomenutoga samostanskog starješine na Osinju fra Petra Grupkovića . Prigodom istoga pohoda na Osinj 1570. Turci su teško ranili fra Nikolu Kežića . Malo kasnije od te rane fra Nikola je umro i time ušao

Opuzena don Martin Gudelj . To je bila zadnja misa na Osinju, ali u jednoj svečanoj povijesnoj prigodi . Osinj obaveza Jest Osinj je obaveza za sve nas, i to najprije za hrvatske arheologe . Kažu da je dosada

15. stoljeću oko njega ukrštavali interesi Mlečana, Dubrovčana i domaćih feudalaca . Neko je vrijeme Osinj bio u rukama glasovitoga Hercega Stjepana ( 1466 ), koji ga je utvrdio kaštelima, ali su mu ih u

najnovije otkriće nije iznenađenje, budući je ušće Neretve prepuno sličnoga materijala . Na obližnjem brdu Osinj nalazi se kasnoantička utvrda, kao i na drugim brdima u okolici, pa se pretpostavlja da su nekadašnji