na Jadranskoj strani . No, na našoj strani Jadrana zasigurno nije nikad zabilježen ulov ove vrste pagra . Prije desetak godina kraj Silbe, te kraj Makarske, zabilježen je ulov vrste Pagrus major . Radi

po ponašanju arbunu . Zatim, tu je neizostavna Japanska orada ( Pagrus major ) koja je zapravo vrsta pagra sa zapada Pacifika . Japanska komarà a dovedena je zbog uzgoja još 90 - tih godina prošlog stoljeÃ

koji morski pridneni organizam, tj. ponašanje mu je slično kao i kod komarče . U Jadranu ima jako puno pagra , no o njemu se nekako najmanje zna od ovih brojnijih riba, čak je i po crvenoj knjizi riba proglašen

na gotovo cijelom području Mediterana, pogotovo u južnim krajevima, lovi se jedna prekrasna vrsta pagra Pagrus Auriga, koja nema hrvatski naziv . Po nekim talijanskim izvorima ova vrsta je uhvaćena u području

više ne uzgajaju stoga ih vjerojatno ni nema u divljini . U talijanskim lagunama uzgajaju se hibridi pagra sa ostalim vrstama sparida . Takve ribe se ponekad ulove na zapadnoj obali Istre . Slanje

ribarnice najbogatija je ponuda plave i oborite ribe na Korčuli . No, kada se na ribarnici Lučici nude dva pagra krunaša, jedan težak 9,90 kg i dug 82 centimetra, drugi težak 9,70 kg i dug 76 centimetara . To je

raskoš boja pokazuje netom uhvaà ¦ en ili u moru . Može narasti i do 12 kg a živi nešto dublje od pagra , pa se o ovoj vrsti relativno malo zna i rijedak je ulov ne samo kod nas . Mladi primjerci barjaktara

ribogojilištima pa se zna dogoditi da takve ribe pobjegnu . Uzgojen pagar je izrazito taman, gotovo crn . Takve pagre se ponekad uhvati mrežom ili parangalom pa su lovci uvjereni da se radi o novoj ili nepoznatoj vrsti

kreirao je poseban meni s vrhunskim delicijama poput lososa posluženog na palačinki sa koprom, file pagra na salati od agruma te kolač od lavande Uz svoje najveće hitove odabrani posjetitelji uživali su u

kao ugrožena vrsta . Često se lovi parangalima, panulama i vertical jiggom . Podvodni ribolovci love pagre jako rijetko i to obično budu oni manjih dimenzija, do 2 kg, koji su došli u nešto pliće more . Pozicije

barjaktara te leđne peraje nisu toliko duge kao kod zubačića nego možda samo duplo duže od standardnog pagra . Mladi pagar barjaktar ima veliki broj kričavo plavih točkica po cijelom dijelu trupa što ga čini

velika jata i uglavnom se hrane sitnijim beskralježnjacima, što je suprotnost od agresivnog predatora pagra . U Mediteranu živi još i Crvenoprugi pagar ( Pagrus auriga ), ali samo u afrià kom dijelu i nije

šipčice leđne peraje, ali ne samo prve dvije već puno više, možda prvih desetak šipčica . Također, kod pagra barjaktara te leđne peraje nisu toliko duge kao kod zubačića nego možda samo duplo duže od standardnog

leđne peraje su upravo ono što dovodi pomutnju u ribolovnim krugovima i navodi ljude na pogrešan trag . Pagra barjaktara u Jadranu nema ni u tragovima . To što je naveden u literaturi je očito ili pogreška ili

e, à ešÃ ¦ e vià aju manje primjerke . Veliki se sretnu vrlo rijetko, a može narasti i do 10 kg . Pagra je lako i uzgajati u marikulturi, a uzgojeni à esto potamne do crne boje . Da bi se dobili što kvalitetniji

marinadi . Recepti : Marinada od bijele ribe Najbolje komade od očišćene bijele ribe : velikog zubaca, pagra , gofa, grdobine, može i ugora, kuhajte u vreloj vodi s puno lovora i papra u zrnu, te nekoliko

. Prožet je citatima prirodoslovca Balda Kosića iz rada Ribe dubrovačke ( 1903. ) . Na primjer, za pagra koji se zadržava iznad pjeskovitih i kamenitih dna, u blizini brakova do 250 metara dubine, a koji

doista misle da se radi o pagru, neki ga svejedno tako zovu iako znaju da se radi o krunašu, a ne pagru , zovu ga tako jer se tako tradicionalno zove . Osnovna razlika između ove dvije vrste trebala bi biti

godinu prije ? A jeste li uočili da nema gofova, jedne od najbrojnijih riba ? Kad ste ulovili šampjera, pagra ili škarpinu tunjom zadnji put ? Kad ste zadnji put vidjeli ražu na peškariji ? Hoćemo dalje nabrajat

estao osim na samom sjeveru i na talijanskoj obali koja mu ne pogoduje . U Jadranu živi još jedna vrsta pagra i to na njegovom krajnjem jugu, Pagar barjaktar ( Pagrus caeruleostictus ) . Ima ga na crnogorskom

velikih riba težih od pet kilograma na komade, pogotovo ako se radilo o tunju ili gofu, ponekad i pagru . U svakom drugom slučaju, kada bi na gradele bila položena riba veće težine i dimenzija, morala

na slià na mjesta kao i krunaš . Na latinskom i starogrà kom rijeà pager ili pagros znaà i " riba " . Pagra je lako prepoznati po fluorescentno plavoj boji na rubovima repnih peraja, plavim mostià ¦ em spojenim

svijeće i birane delcije hotelskog gastro tima koji su poslužili losos na palačinki sa koprom, file pagra na salati od agruma te kolač od lavande Svjesni smo kako smo Vam zadnjih misec dana napravili

kojima piše da u Jadranu žive pagri barjaktari i da su im leđne peraje duge . " To je to Ulovili smo pagra barjaktara " . Neke literature ovu ribu ni ne navode kao Jadransku vrstu pa su je ribari preimenovali

zube izubala vrsta i rodova porodice Sparidae iz Jadranskog mora ovaj put smo istražili zube i zubalo pagra ( Sparus pagrus ) iz iste porodice Ostalo : Budući se već duže vrijeme bavimo proučavanjem ribljih