slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "pelegrinovića".
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
jezik u lijepu književnost. Pelegrinovića (oko 1500. ⠀ 1562.), sačuvana u dvjema inačicama ⠀ kraćoj dubrovačkoj, čije knjižno izdanje potječe iz 1599. godine
1516. i 1623. i povezan je s imenima četiri velika hvarska dramska pjesnika i pisca: Hanibala Lucića (Robinja), Mikše Pelegrinovića (Jeđupka), Martina Benetovića (Hvarkinja) i Marina Gazarovića (Murat Gusar). Crkvena prikazanja, preteče drame,
PELEGRINOVIĆA iako sam za to zna da je neki Dubrovčanin ali ne mainstream.
mnogo podataka o svojem životu, radu i svjetonazoru. Njegovao je prijateljstva i često spominje prijatelje Mikšu Pelegrinovića , Jeronima Brtučevića, Nikolu Nalješkovića i Mavra Vetranovića, sve književnike svojega vremena. Osim toga, družio
kao prvi od četvorice slavnih hvarskih književnika koji su na životu, uz Hanibala Lucića, Petra Hektorovića i Mikšu Pelegrinovića .
1557. polazi brigantinom na dvadesetpetodnevni boravak u Dubrovnik. O tome u proznom pismu od 20. X. izvješćuje Pelegrinovića , hvaleći se dobrim prijemom kod dubrovačkih prijatelja, čega se sjeća i Nalješković u poslanici Hektoroviću od 16.
Hvar je bio jedan od centara Hrvatske Renesansne literature. Pisci poput Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Mikše Pelegrinovića , Vinka Pribojevića, Marina Gazarovića i Marina Benetovića nosioci su hvarskog kulturnog uzleta. Hvaranin je i Ivan
Zlatar, hipotetski autor nekolicine ljubavnih pjesama iz Ranjinina zbornika, te je preuzeo svih šest srića od Pelegrinovića , a posljednju je proširio vlastitim stihovima. Antun Kolendić dokazuje da je Pelegrinović autor svih stihova
djelima od 16. do l8. stoljeća, kao što su npr. razmatranja o Zoranićevim Planinama ", o Lucićevoj Robinji, o djelima M. Pelegrinovića i P. Hektorovića, o usporedbi jedne Boccaccciove novele i Držićeva Dunda Maroja ", o Vitezoviću, o Vetranoviću i dr.
lirikom igraju, svjesni ludičkih mogućnosti što ih lirika daje. Začetnica žanra pokladne lirike - Jeđupka M. Pelegrinovića - nije doduše nastala u dubrovačkoj sredini, ali je tamo našla brojne i oduševljene pristaše i sljedbenike, te bila