fenomena recepcije, performativnosti i reprezentacije publikama se na više mjesta neizravno bavi i dr. sc. Sibila Petlevski (2007). Zatim valja spomenuti dr. sc. Marina Blaževića, koji se bavi i vrlo konkretnom recepcijom jednoga

mnogih znanstvenih knjiga, a u kontekstu priloga o HNK-u u Zagrebu i kandidatkinja za mjesto intendanta, zove Sibila PETLEVSKI , a ne PETLOVSKI, onda ne možemo govoriti ni o čem drugom nego o - blamaži. U prvi sam trenutak pomislila da sam to samo ja

, rekordno posjećena, ugostila je književnicu, znanstvenicu, performericu i sveučilišnu profesoricu Sibilu Petlevski koja se s lakoćom uklopila u razbarušeni, šarmantni koncept ove dugovječne manifestacije koju danas uspješno vodi

Cacan i još deseci afirmiranih i manje poznatih pjesnika, gorljivih sudionika Jutra poezije. Znakovito, Sibila Petlevski je svoj dojmljiv nastup započela čitanjem pjesme o Saši Meršinjaku pod čijim je vodstvom tribina živjela svoje zlatno

kojega piše doktorat Metodologija kazališnog rada sa slijepim i slabovidnim osobama pod mentorstvom dr. sc. Sibile Petlevski na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Godine 1995. osniva nezavisnu studentsku kazališnu grupu Schmrtz Teatar s kojom

grandiozni način "američki predsjednički izbori pretvore u kaos Al-Qa ida nije posve napustila. Petlevski

bi se pre mogao posmatrati kao ironizacija ove rečenice. Petlevski (Fraktura, 2011.), moram sebi da postavim pitanje u kojoj meri je roman moguće čitati kao celinu, odvojeno od onoga što

, uvedena u književnost odnosno posvojena, drugim rečima instrumentalizovana. Treći argument jeste da se Sibila Petlevski nije odlučila za hronološki pristup biografiji, ona ne prati život Viktora Tauska od rođenja do smrti, već osvetljava

, potražiti metaforičko značenje, analogija koja će jasno funkcionisati na principu sličnosti. Čak i ako Sibila Petlevski nije imala nameru da se usredsredi na preneseno značenje svog romana, njeni čitaoci će to svakako činiti s obzirom na

, veština da na osnovu nekoliko šturih podataka načinimo složen i koherentan narativ. Upravo je to što čini Sibila Petlevski , na osnovu nekoliko relativno skromnih podataka, na osnovu tuđih izjava, nekoliko originalnih tekstova, na osnovu

klicu kritike kapitalizma i kolonijalizma koji ostaju uzročnici onoga što se Tausku dogodilo. Na taj način, Sibila Petlevski nudi dva odgovora, lice i naličje priče o sudbini svog protagoniste. Jedna je psihoanalitičko oličena u oproštajnom

, ali je ipak napisala ' Das Alte Lied ' jednu od numera koje se pojavljuju u filmu Kerola Rida Treći čovek. Petlevski ne pokušava da nas nečemu poduči svojim romanom. Iako naslov Bilo nam je tako lijepo nosi u sebi neizbežnu melanholičnu

. I učinilo se to na nepojmljivo krvav način. Sada možemo da kažemo samo da nam je bilo tako lepo... Petlevski igra na to duplo dno, na odjek koji danas treba da čujemo iz priče o Viktoru Tausku. Igrajući na sigurno, gradeći na možda

. Upravo to bit će okvir u kojem će u 19 sati, na trećem katu, gostovati pisci različitog naraštaja i poetike: Sibila Petlevski , Ludwig Bauer, Goran Ferčec i Vladimir Stojsavljević. Kao već okušani majstori pera u razgovoru s urednikom Seidom

fantastično, dakle, na liniji koju su povukli: Rački, Babić, Vidović, Hegedušić, Stančić, Jordan, Biserka Baretić, Petlevski , Nives Kavurić Kurtović, Šercar, da spomenemo, u tom značajnom nizu, tek neke među njima. Svaki fantast teži