lakše bilo za napisati, negoli za Petračiće. Razlog je što su Ljubešići došli u Petrinju skoro 200 godina kasnije od Petračića , koji su došli negdje oko 1620. g.

stvorena su prijateljstva i rodbinstva. Petračići došli iz Turopolja. Stoga za Ljubešiće nije se moglo naći "čvrstih podataka" - jer su matične knjige (evidencija)

kao i da daje stručna mišljenja vlastima i ostalim interesentima. Petračić koji je osnovao laboratorij, kabinet sa zbirkom sjemena, češera, pupova te herbarij, zatim šumarski vrt za pokusne i

zemlji i inozemstvu. Petračić 1921 1952. godine

u Zagrebu 1919. godine. Predmetni nastavnici na ovom predmetu bili su: Antun Levaković (1919 - 1920), Andrija Petračić (1920 - 1940), Milan Anić (1940 - 1949), Boris Zlatarić (1949 - 1954), Mirko Vidaković (1954 - 1988) i Želimir Borzan (

društava s područja cijele Republike Hrvatske. U tijeku je treća smjena sudionika pod vodstvom zapovjednika Zlatka Petračića s ukupno 123 sudionika. Sudionici 3. smjene kampa članovi su DVD Kumrovec, DVD Vivodina, DVD Grabarje, DVD Komletinci

ostati na madžarskoj strani ili će biti prenesena s grupom na Papuk, gdje je trebala biti glavna baza, donio je Petračić jednu od najnepovoljnijih odluka u svom životu. On je odredio, odnosno pristao na prijedlog nepoznatog čovjeka, da

sa radiotelegrafistima Rudolfom Murom i Franjom Meštrovićem, te da za nekoliko dana bude prenesena u bazu na Papuku. Petračić nije ni slutio da je tom odlukom omogućio neprijatelju veliki djelokrug rada i dao mu priliku da s vremenom ubaci svoga

je tada htio strijeljati Zlatara i onog nepoznatog čovjeka, jer je vidio da ih obmanjuju. Protiv toga je bio inženjer Petračić i još neki s njim. Nemec se je tada pokorio i pristao da grupa ostane na tom području, dok se poručnik Nemec i Kutleša ne

policiju upomoć, koja je učinila uslugu jugoslavenskoj policiji i ubila u njihovo ime Nemeca i Kutlešu. Da nije Petračić pristao na odvajanje radio stanice, on bi mogao već prve noći obavijestiti Vodstvo da nešto nije u redu, da ne postoji

, ustaški rojnik. Uhvaćeni su dana 20. srpnja 1947. godine, kojom prilikom je Grgić poginuo. II. grupa: ing. BOŽIDAR PETRAČIĆ , ustaški bojnik i stožernik u Vinkovcima; VJEKOSLAV ŠPANIČEK, ustaški natporučnik i zapovjednik satnije; STJEPAN

i Ivan Šop; - na smrt strijeljanjem, trajni gubitak svih građanskih prava i konfiskaciju cjelokupne imovine: Božidar Petračić , Ivica Gržeta, Mijo Jagarinec, Josip Jezovšek, Vlado Hranilović, Stjepan Križanić, Vjekoslav Španiček, Leon