pokladnih običaja "Trtajun "
svakom mjestu na otoku Korčuli i danas djeluje viteško udruženje koje izvodi mačevalačke plesove. Riječ je o produktu pokladnih običaja, a u Veloj Luci je postojanje« Kumpanije »u dokumentima prvi puta zabilježeno 1846. Nakon 1926. nije se
utemeljeno je i Folklorno društvo "Kumpanija ". pokladnih običaja iako ona postoji još od 1973. god. i neprekidno aktivno radi. Prvi je predsjednik bio Danko Žuvela Kosor. Uz
nama i prema svemu što nas okružuje, projekt je namjenjen našoj djeci. pokladnih svečanosti
. pokladnih običaja sela Sveti Đurađ. Specifični pokladni običaj našeg mjesta su pokladni svatovi. Taj običaj postoji još prije
je optimalna zaštita za bradavicu. pokladnih običaja Trtajun donijela je program za ovu godinu. U subotu 14. siječnja u 17 sati Trtajun organizira drugu po redu
izrade. Relativno niska temperatura nije smetala jahačima i jahačicama da se svakom domaćinu zahvale s nekoliko pokladnih pjesama, prije nego što su u dobrom raspoloženju nastavili svoj pohod koji je trajao do kasnih popodnevnih sati.
radu u kazalištu, tv serijama i filmu, te nag opširnije... pokladnih običaja Trtajun U subotu 14. siječnja, je u Veloj Luci održana druga smotra karnevalskih udruga otoka Korčula.
Luka - Gosti u programu radija Val Vela Luka ovog petka, 13. siječnja, bili su članovi Udruge za očuvanje i promicanje pokladnih običaja Trtajun, Darko Dragojević, predsjednik i Tiho Dragojević i Jelena Barčot kao članovi. Oni su govorili o
brodova velolučkog samoukog opširnije... pokladnih običaja Trtajun ove subote 15. siječnja, je na novouređenom trgu kraj hotela Korkira, s početkom u 18 sati održana
svemu, najvažnije za Lastovce, uspjeli su ih sačuvati i s ponosom će danas istaknuti: Imamo jedan od najstarijih pokladnih običaja na ovim prostorima.
, jer smijeh je lijek, kazao je. Potom je protumačio značenje karnevala te je podsjetio na raznolikost hrvatskih pokladnih običaja. Svi smo mi doživjeli to vrijeme svatko na svoj način u domovini i inozemstvu. Nikada, pa ni večeras ne smijemo
vjeronauk, rugati se s vjerom koja nam je život vječni... pokladnih događanja, razlike između ovih dviju cjelina uočljive su već na prvi pogled. Sadržaj tih elemenata se
članova iz Zagreba, stigli su jahači iz Perkovaca, Čepina, Petrijevaca... Uvijek nastojimo otići u goste, na što više pokladnih jahanja, a onda i ti ljudi dođu kod nas. Sve su to veliki zaljubljenici u konje, jer danas od držanja konja nema nikakve
bala (plesa nije bilo ni na jednom Gospinom blagdanu) tada se balo pomiče na sljedeći dan, blagdan Sv. Vlaha. Za vrijeme pokladnih zbivanja društvo je obavezno tri puta ići halekat: na Kandaloru, na Pretili četvrtak i u Pretilu nedjelju. Međutim