brijegu s kojega se otvara pogled na zap. Poreštinu. Leži na županijskoj cesti Poreč Tićan Karojba. Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza) i uslužnim djelatnostima u seoskom turizmu, a rade i u obližnjem Poreču. V. je i važno sajmeno središte

Gornje Bujštine, iznad doline Mirne, i lokalnom je cestom povezan s Bujama. poljodjelstvom (vinova loza, masline, voće i povrće), a dijelom i kult. turizmom (sjedište Međunarodnoga kulturnog centra Hrvatske

industrije nadoknađivali su po moslavačkim selima brojni proizvodni i uslužni obrtnici koji se uz svoj zanat bave i poljodjelstvom . U Zagrebačkoj županiji je 1857. g., poslije Samobora, Moslavački kotar imao najviše obrtnika (199). Mlinari,

mala i iznosi 2,18 km2, a na tom području prosječna gustoća naseljenosti je 163 st / km2. Stanovnici Laza bave se poljodjelstvom , stočarstvom i trgovinom. U mjestu djeluje mjesni odbor i nogometni klub Graničar. Pošta je u Zapolju, pošt. broj

. vis.); 1349 st. (2001). Nalazi se na lokalnoj cesti Pula Vodnjan i kraj želj. pruge. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom (masline, vinova loza) i stočarstvom, a sve ih je više zaposleno u puljskoj i vodnjanskoj industriji te u tercijarnim

više od većine prometno izoliranih se sela samoborske općine. Žitelji ovoga kraja u prošlosti su se pretežito bavili poljodjelstvom i, pored ostalih kultura, uzgajali su lan i konoplju, čija su vlakna osnove muške i ženske narodne narodne nošnje.

od doline Mirne, uz lokalnu cestu koja iz doline vodi prema visoravni. poljodjelstvom (vinova loza, voćarstvo, nešto povrtlarstva) te sitnim stočarstvom. Naselje je nastalo na mjestu prapovijesne

položaju, na uzvisini iznad doline koja se od Prodola spušta do zaljeva Budava. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom ili rade u obližnjim većim naseljima.

državnoj cesti (D 21) Buje Kopar; granični prijelaz s Republikom Slovenijom. Stanovnici se bave gotovo isključivo poljodjelstvom (vinova loza, žito, povrće) i stočarstvom, a u novije doba ugostiteljskim turizmom. Na položaju sela bila je prapov.

inačica imena u hrvatskom označava šire područje (Roverija), a ne samo selo. poljodjelstvom (vinova loza, masline, povrće i žito) i stočarstvom (goveda, svinje). Potkraj XVI. i na poč. XVII.st. Venecija je u

najdublje uvučena dijela Medulinskog zaljeva, na lokalnoj cesti Banjole Medulin. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom (vinova loza i maslina, povrtlarstvo), sitnim ribarstvom i uzgojem školjaka. Dio ih radi u turizmu, ugostiteljstvu i

. Gdje god da su došli, nastavlja drugi, obraćali su divljinu u obrađenu zemlju; nastavili su sa uzgojem stoke i poljodjelstvom svojim vlastitim rukama, isušivali močvare i krčili šume. Zahvaljujući njima Njemačka je postala plodna zemlja.

. Do nje se dolazi lokalnom cestom koja se odvaja od drž. ceste (D 3) Pazin Buzet. Stanovnici se bave gotovo isključivo poljodjelstvom (žitarice, voće, vinova loza) i stočarstvom (goveda, svinje, ovce i koze).

dolazi lokalnom cestom koja se od magistralne ceste odvaja nedaleko od Lupoglava. Stanovnici se bave tradicionalnim poljodjelstvom i stočarstvom.

. Nalaze se na cesti koja iz Kanfanara vodi pokraj Dvigrada do Sv. Lovreča Pazenatičkog. Stanovnici se ugl. bave poljodjelstvom . Postanak Mrgana veže se uz migracijske procese tijekom kojih su u XVI. i XVII.st. novopridošle obitelji osnovale niz