rukovoditeljima i HR stručnjacima, čiji je glavni zadatak osobnim primjerom afirmirati promjene u vrijednosnom i ponašajnom sustavu organizacija u kojima djeluju.

samokritični, beznadni, teško se koncentriramo, teško donosimo odluke. Mogu se javiti suicidalne ideje. Na ponašajnom planu je karakteristično povlačenje od drugih ljudi i aktivnosti. Gubimo interes i mogućnost uživanja u većini

ne sjećati svih ili nekih detalja traumatskog događaja. Reakcije se javljaju na emocionalnom, misaonom, tjelesnom i ponašajnom planu, a jačina reakcije može ovisiti o čitavom nizu faktora.

, fobije, a na tjelesnoj razini: ubrzan rad srca, ubrzano i površno disanje, pojačano znojenje dlanova; na ponašajnom planu očituje se kroz izoliranost i izbjegavanje društvenih aktivnosti, nedostatak hobija ili radoholičarstvo i

, kao mentalni doživljaj (radost, tuga, ugoda i slično); 2. fiziološkom (npr. ubrzani puls, znojenje itd.) i 3. ponašajnom (npr. stezanje šaka, mrštenje, psovanje i slično).

bi mogla biti procijenjena kao stresna osoba je opuštena i izostaju (ili su stišane) sve one reakcije na fiziološkom, ponašajnom i emocionalnom planu. Ako do reakcije ipak dođe, nju je također važno ubrzo smiriti i dovesti tijelo u stanje

štetne posljedice na odgojno-izobrazbenom, pedagoškom, psihološkom, socijalnom, osjećajnom, ekonomskom i ponašajnom području. Lako može prijeći u naviku i postati ustaljenom praksom reagiranja učenika na sve što mu se čini nepovoljnim

ostvariti svoja prava i osjećati se sigurno. Posljedice ratnih i poratnih događanja uočljive su na emocionalnom i ponašajnom planu članova mnogih obitelji. Osobe oboljele od PTSP-a često nisu prepoznate i odgovarajuće tretirane u svom

suočavanja sa stresom, sije sjeme burnouta. Slijedi pad zadovoljstva i efikasnosti na poslu koji se s vremenom na ponašajnom planu očituju kroz sve slabiji uradak, povišenu stopu bolovanja, kašnjenja, izostanaka, a ponekad i promjene posla.

, kronični zdravstveni problemi najčešće zahtijevaju da pacijent i njegova obitelj učine trajne prilagodbe na ponašajnom , socijalnom i emotivnom planu.

značajno određuju način i veličinu reagiranja na stres. Reakcija se može manifestirati na psihofiziološkom i / ili ponašajnom planu. Između inputa (stres) i outputa (reakcije), model predviđa postojanje čitavog niza medijacijskih varijabli

neke interakcijske sheme ulaznih (stres) i medijacijskih varijabli, te njihove efekte na psihofiziološkom i ponašajnom planu, kao i na planu efikasnosti nošenja sa stresom. Očekivani neposredni rezultati omogućili bi oblikovanje

. "Gotovo je sigurno da svaki čovjek (ili velika većina ljudi) barem po jednom obilježju (anatomskom, biloškom, ponašajnom ) ne spada u prosječno normalno stanje čitave populacije. Ako to znači da je većina ljudi nenormalna barem po jednom