slični izrazi i sinonimi u savremenom hrvatskom, slovenskom i srpskom
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "porfirogenet".
Sličnost riječi ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se riječ ili fraza
pojavlja u sličnom kontekstu kao "{{ realQuery}}".
Slični izrazi i sinonimi za
Kliknite za traženje
Nema rezultata
Primjeri iz općenitog korpusa
Korpus
hrWac
hrWaC je korpus hrvatskog jezika (Clarin.si)
jedanaestom stoljeću ga spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet pod nazivom Katan . Tako se zvao čitavi otok do rimskog
postojali ikakvi Bošnjani spomenuo bi ih barem Konstantin Porfirogenet . Ali ne, pojavljuju se priv put 700 godina nakon
među ostalim, piše bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet . " Koliko god taj podatak izgledao nesiguran, najnoviji
Hercegovini " zemljicu Bosnu ", kako je naziva Konstantin Porfirogenet , nisu napuštali svećenici . Ostajali su uza svoj
sredinom 10. st. u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta . Ima kružni tlocrt : tri apside i na katu galeriju
Cavtata . Jednu verziju o osnutku Dubrovnika donosi car Porfirogenet VII . Druga se zasniva na predaji o slavenskome kralju
se spominje u spisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta iz X. stoljeća . On govori o dva grada Hum i Bona
Zadar odgovorio je bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet ... Konstantin VII . Porfirogenet o postanku Zadra
godine napisao bizantski car i povijesničar Konstantin Porfirogenet u djelu O upravljanju državom . Od njega doznajemo
Duklja . To je ona Hrvatska o kojoj govori Konstantin Porfirogenet . Kad govorim o falsifikatorima, ovdje čak ni ne
Bitno je spomenuti kako je spominje i sam Konstantin Porfirogenet . Silba je zapravo mali otok čija dužina iznosi svega
manje ruralne sredine, kad već postoji u vrijeme Porfirogeneta . Zapadno od današnjeg sela Ošljeg, prema selu Stupa
stoljeća zapisao je bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet vijesti o tome . Iz njegova kazivanja proizlazi da
i dvije sestre zapisao je bizantski car Konstantin Porfirogenet ( 10 st. ) . Hrvati su u Zadru pred papom 1177. pjevali
knjige je 120 kuna, broj stranica 512, izdavač je " Porfirogenet " . Izvod iz knjige . Što se ostalih Sašinih aktivnosti
u X vijeku u dijelu Bizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta , i to kao geografski pojam . U Bosni u odnosu na
put se spominje u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta " O upravljanju državom ", oko 950. godine . Kružnog
spominje već u srednjem vijeku i to od strane Konstantina Porfirogeneta . Otok je bio od velike važnosti kao točka sa koje
nalazi hotel Ilirija . Spominje se sredinom X. st. ( K. Porfirogenet ) kao hrvatski grad . U XI . je st. sjedište hrvatskih
st. spominje bizantski povjesničar car Konstantin Porfirogenet . Iz tog doba zanimljivi su nalazi karolinškoga oružja
10. stoljeću Nin spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet kao srednjovjekovno hrvatsko naselje . U doba hrvatskih
nas u 10. st. izvješćuje bizantski car Konstantin Porfirogenet . Mlečani su jedno vrijeme plaćali Neretvanima danak
- Imota . Pod ovim nazivom spominje je Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću . Iz tog naziva stare hrvatske župe
. Polovicom X. stoljeća, bizantski car Konstantin Porfirogenet tvrdi da granica hrvatske države dopire do Labina
. Naime, carski bizantski pisac Konstantin VII . Porfirogenet izvještava nas da u 10 st. u gradu stanuju Romani
Imotski . U X. st. o toj župi pisao je car Konstantin Porfirogenet , koji ju je na veo kao krajnju jugoistočnu župu
žive sve do danas . Bizantski car Konstantina VII Porfirogenet , prvi spominje Lastovo sredinom 10. stoljeću . U
Prvu verziju zabilježio je bizantski car Konstantin Porfirogenet VII . ( 905. - 959. ) u svom poznatom djelu O upravljanju
nesjedinjenih . Njemu su se dizale crkve i izvan Palestine . Porfirogenet piše, da je grčki car Bazilije Makedonac podigao
spominje u 7. stoljeću . Bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje ga u 10. stoljeću kao ribarsko mjesto .
Zvornika ( 274 ) . Bosnu spominje prvi put car Konstantin Porfirogenet kao malu zemlju pod čim se razumijeva samo gornja
namjenjenu mu sudbinu u Hrvatskoj . Mentor Srbski - " i Porfirogenet volio više pravoslavce samo oni se tada nisu zvali
sovjeta . Brojnost Tomislavove vojske navodi Konstantin Porfirogenet , a ne ja u svojem djelu O upravljanju carstvom .
Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska
Konstantin VII . Porfirogenet ... Konstantin VII . Porfirogenet o postanku Zadra, 4. st. p. K. Na pitanje od kada
dosta rano . Spominje je bizantski car Konstantin Porfirogenet koji spominje postojanje hrvatske županije koja je
politici, daj se spusti na zemlju . Naravno da svi Porfirogeneta uzimaju sa skepsom, jer se svaki povijesni izvor
vrh vrhova onodobnih vojski . Isti taj Konstantin Porfirogenet navodi da je Hrvatska u Tomislavovo doba imala 100
nasljednika i preuzeti carsko mjesto . Konstantin VII . Porfirogenet nije ostao upamćen po svojoj političkoj djelatnosti
Simeon je, naime, umro istog dana . Prema Konstantinu Porfirogenetu , Hrvatska je u to doba mogla podići kopnenu vojsku
koje je opstala sve do kraja 18. st. Konstantin Porfirogenet u 10. st. spominje otok Hvar kao dio Neretljanske
Na latinskom to znači " već bijaše " . Konstantin Porfirogenet je u svom posjetu Zadru zapisao " već bijaše grad
kojem su ostaci ranobizantske utvrde . Konstantin Porfirogenet spominje Vrgadu kao jedini naseljeni otok na zadarskom
došli poslanici Borne ducis Guduscanurom . Konstantin Porfirogenet pored Krbave i Like spominje Gacku župu kojom upravlja
100.000 pješaka i 80 velikih brodova . Konstantin Porfirogenet je opisao tadašnje Hrvate kao narod koji ne polazi
stoljeća ime joj bilježi bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet , kao najsjevernije hrvatske pokrajine . Ona je,
koju u svom djelu spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet ( 945 - 959 ) . Karolinški mačevi i koplja iz Kreševa
hrvatsku kneževinu . Prvi ga put spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. st. Neko vrijeme je sjedište hrvatske
srebrni novac slavnoga bizantskog cara Konstantina VII Porfirogeneta iz 10. stoljeća, jedini takav poznati primjerak
donio u Zadar relikvije Sv. Stošije, a Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću spominje kako je crkva posvećena Sv.
svih dosadašnjih napora povjesničara da odgonetnu Porfirogeneta . Kao konačna ocjena nameće se zaključak da su izlagači
Geograf iz Ravene iz 7. st., Pavao Đakon, 8. st., K. Porfirogenet , 10. st., M. Al Idrizi ( prvi na karti spominje
srednjem vijeku potpuno pobijaju tvrdnju Konstantina Porfirogeneta o srpskom karakteru Zahumlja u 10. stoljeću . I Zahumlje
se ubicira grad Berulia, koji spominje Konstantin Porfirogenet ( X. st. ) . Današnje naselje nastalo je u novije
doseobi Hrvata u Dalmaciju kakve su kod Konstantina Porfirogeneta . To kazivanje po duhu i stilu ne pripada učenoj
10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta . Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih
vjerojatno nije bilo prikladnije teme od Konstantina Porfirogeneta i njegova spisa De administrando imperio . Kako je
župa Imota, koju oko 950. godine spominje Konstantin Porfirogenet , pripadala je Humu, odnosno Zahumlju, Humskoj
Rimljana, a spominje se i u zapiscima Konstantina Porfirogeneta kao glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske Paganije
odnose građana prema prošlosti od cara Konstantina Porfirogeneta . Po Dukljaninu Epidaur nisu razorili Slaveni i Avari
Hrvati . Za vrijeme hrv. vladara, prema Konstantinu Porfirogenetu , P. i ist . Istra u sastavu su hrv. države . Od
10. st. Spominje bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet u djelu De administrando imperio . Cetina je dugačka
domovinu . To nam je poznato iz pisanja Konstantina Porfirogeneta , bizantskoga cara iz 10. stoljeća . Buška župa spominje
domovinu . To nam je poznato iz pisanja Konstantina Porfirogeneta , bizantskoga cara iz 10. stoljeća . Pleme Bužani
ranosrednjovjekovne povijesti . Zbog toga interes za Porfirogeneta , prvenstveno filološki, ne smije nestati . Što
srpskim knezovima . Prema svjedočanstvu cara Konstantina Porfirogeneta , Tomislav pruža zaštitu srpskim knezovima . Naime
Premuda ( Dlačnik ) Još tri toponima car Konstantin Porfirogenet u djelu De administrando imperio smješta u Zadarsko
) . Sredinom 10. stoljeću bizantski car Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio, imenuje
Povijesno je veoma znakovito svjedočenje cara Konstantina Porfirogeneta da su Hrvati sklopili sporazum s papom Agatonom g.
pribježište . Spominje je bizantski car Konstantin Porfirogenet ( 912 â 959 ) u svojem djelu O upravljanju carstvom
prvi put u 16. stoljeću . Bizantski car Konstantin Porfirogenet u svome djelu » O upravljanju carstvom « iz 950.
hrvatsvu Bosne . Međutim nekritički izvještaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze poslužiti kao podloga za zaključke
po tomu, što ga njegov savremenik car Konstantin Porfirogenet u svojim spisima ne priznaje kraljem . " U literaturi
njega to u 10. stoljeću čini bizantski car Konstantin Porfirogenet koji samo kaže kako ih ima mnogo . U 20. su stoljeću
pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj
monah, kako ga u svojim spisima opisuje i Konstantin Porfirogenet . IJF : Gotovo trećina umirovljenika
kod bizantskog cara - pisca iz 10. st. Konstantina Porfirogeneta , koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju
početku bijaše De administrando imperio : Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti održan
pravila . Primjerice Marko Aurelije, ili Konstantin Porfirogenet , ali kod prvoga je rije ? o filozofiji, a kod drugoga
mađarskih povjesničara . U referatu Čiji kontinuitet ? Porfirogenet i hrvatska arheologija o 7. - 9. stoljeću Goran Bilogrivić
Štovanje sv. Stošije u Zadru potvrđuje i Konstantin Porfirogenet u 10. st. Nakon pobjede nad Mlecima Zadrani u ugovoru
rečenica koje sada pišem . Ali ukratko već Konstantin Porfirogenet u svom djelu O vladanju carstvom piše o Hrvatima
jeziku . Nešto kasnije, bizantski car Konstantin Porfirogenet ( 905. - 959. ) napisao je, odnosno priredio svome
je Imota postojala u svojoj upravnoj funkciji prije Porfirogeneta , pače od samih početaka hrvatske neodvisnosti i
da se Goldstein, u svezi s tom bitkom, poziva na Porfirogeneta koji tvrdi da Neretljani potjecu od nekrstenih Srba
kojih su Hrvati saznaje se iz opisa bizantinskog cara Porfirogeneta imali osamdesetak . Njihova je dužina 7 - 8 metara
u današnju postojbinu zabilježio je još Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću, a i čitava srednjovjekovna hrvatska
Zadar odgovorio je bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet ( 2. rujna 905. - 9. studenog 959. ) još 950. godine
hrvatskih županija spominje bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet u svom djelu O upravljanju carstvom . Po njegovu
otok u 10 st. spominje i bizantski car Konstantin Porfirogenet . Od 3 st. p. n. e. do 6 stoljeća Rab je bio dio
svojim zapisima spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet , prema čijim zapisima je Martin u vrijeme kneza
Hrvoje Gračanin održao je izlaganje Konstantin VII . Porfirogenet i njegovo doba u kojem je iznio pregled glavnih obilježja
drastično obračunao s urotnicima te ih sve poubijao . Porfirogenet nam pripovijeda o borbama Hrvata i Bugara, negdje
10. st. bizantski car, pisac i filozof Konstantin Porfirogenet spominje hrvatske županije, među njima tri izdvojene
istočno od Vrbasa u. Prvi put ju spominje Konstantin Porfirogenet u sastavu Srbije za vrijeme Časlava i naziva ju "
udare Mađara i Bugara . Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet u svom djelu De administrando imperio izražava veliku
prvih 11 županija u 10. stoljecu koje je Konstantin porfirogenet zapisao u DAI, pa valjda oni imaju hrvatsku kulturu
imperio bizantskog cara i povjesničara Konstantina Porfirogeneta . Imotski ima sva obilježja primorskog grada, zahvaljujući
glupana . DAI je kako je svima poznato djelo Konstatina Porfirogeneta , nastalo oko 950. god. Kako je on car Bizanta,
Bužim i još neka mjesta . Bizantijski car Konstantin Porfirogenet spominje Livno 949. godine u svom djelu " De Administrando
duž jadranske obale činilo je tumačenje Konstantina Porfirogeneta , po kojemu su Neretvani ( Pagani ), Zahumljani
dograđivane crkve sv. Stjepana, koju spominje Konstantin Porfirogenet ( oko polovice X. st. ) . Zapadnu stranu Držićeve
spominje u 10. stoljeću bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet pod nazivom Tnena . Važno je spomenuti kako je Knin
prapovijesti bio naseljen Ilirima, u 10. st. spominje ga i Porfirogenet . U kamenim grobnim humcima u 20. st. pronađeni su
vremena Condure je spominjao još i car Konstantin Porfirogenet kad opisuje flotu kralja Tomislava u kojoj je bilo
. Župa Imotski spominje se već u doba Konstantina Porfirogeneta u njegovu djelu " De administrando imperio " u 10.
zaostalim iz vremena vladavine cara Konstantina VII Porfirogeneta , prostirala se nova postojbina Hrvata kroz Dalmaciju
zapisima bizantskog povjesničara i cara Konstantina Porfirogeneta ( koji je pisao 300 godina kasnije, ali se služio
zabilježio je bizantski car i putopisac Konstantin Porfirogenet u svojem djelu " De administrando imperio ", doduše
povijest Hrvata napisao je bizantski car Konstantin Porfirogenet , a Europljani-Franci u to su vrijeme imali običaj
km2 ( 2001. g. ) . Spominje ga prvi put Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću ( Josle ) . Na lokalitetu Bijela lokva
duplo skuplje ? - sumnjičavo je, bilježi Konstantin Porfirogenet , pitao neki druid iz Posavine . - To je, naravno
ulogu Hrvatske . Još je u 10. stoljeću car Konstantin Porfirogenet zabilježio da su Hrvati sklopili ugovor sa Sv. Stolicom
povjesničari, prestanite zabadati glave u pijesak . I prije Porfirogeneta postoje pismeni dokazi o imenu Hrvat, nadalje postoje
Horoathos, Horuathos ) . Bizantski car Konstantin Porfirogenet piše u 10. stoljeću kako su Hrvati došli iz Bijele
. Glagoljica i bosančica su zasebne priče . Prema Porfirogenetu , Srbi su prilikom doseljenja stigli do Soluna,
Neretvani iskorištavaju za naseljavanje Mljeta . Car K. Porfirogenet , u svom je djelu De administrando imperio napisao
mozaicima u toj krstionici . Bizantski car Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća u svom djelu O upravljanju
zaključke iz informacija koje nudiš ... Isto kako Porfirogenet nije portofohinet, tako nije umjesno koristiti izraz
vijeku imamo nekoliko svjedočanstava . Tako Konstantin Porfirogenet piše o tome da su Hrvati svoje lađe u doba mira koristili
prisutni su na Rižanskoj skupštini . Prema Konstantinu Porfirogenetu , granica hrv. države sred . X. st. dopirala je do
naše krajeve, djelom bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio, koji već u 10. stoljeću
Imotu spomenuo je bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet ( 905 - 959 ) u djelu De administrando imperio (
Još tijekom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet grad naziva Arbe, dok se hrvatsko ime Arbe spominje
neposredne avarske opasnosti . Moguće je da Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio misli upravo
početku bijaše De administrando imperio : Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti, održanog
brojnim vrelima počevši od spisa cara konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeća i darovnice samostana sv. Krševana
Pavlu nije bila nepoznata Dalmacija, da je Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću također tvrdio da je Pavao na Mljetu
znamo o našoj dalekoj povijesti dugujemo Konstantinu Porfirogenetu i Tomi Arhiđakonu ( a tu je negdje i Pop Dukljanin
navodi suvremenik ovih događanja, Konstantin VII . Porfirogenet , Hrvatska je u razdoblju nakon Tomislava oslabila
bili su krajevi koji su pripadali Hrvatskoj državi . Porfirogenet spominje, među 12 župa Bijele Hrvatske, Hlivno
U knjizi Zagreb, javni prostor ( Saša Šimpraga, Porfirogenet , Zagreb, 2011. ) u poglavlju o javnoj plastici
sa svetim Petrom . Prema pisanju cara Konstantina Porfirogeneta , » Hrvati su se tvrdom i nepokolebljivom vjerom
asimilacijom dijelova okolnih naroda ( Konstantin Porfirogenet Srbi se rimskim jezikom zovu Servi ( sužnji, sluge
pokrajine Dalmacije ", dakle .... Kako je Konstantin Porfirogenet zabilježio u svom djelu O upravljanju carstvom,
sastavljačima Komentara . [ 19 ] Djelo Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio / O upravljanju carstvom
Antonija Cassana u napadu . Konstantin Porfirogenet u 32. poglavlju svoga djela De administrando imperio
Pavla na Mljetu ? - Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet u 10. st. u svom spisu " De administrando imperio
kasnije ) grčki znak " Η " čitao kao kratko " i " ? sam Porfirogenet o Topani ne govori ni riječi, ali zato tvrdi da
Corbavia ) prvi puta spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet oko 950. kada je ona zajedno s Likom i Gackom činila
koji su je nastanjivali . Stanovnike Zahumlja jedino Porfirogenet označava kao Srbe . Ova sklavinija izlazi iz anonimnosti
možemo naučiti kako Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod nazivom Pizuh . Ime Veli
rimskih mjesta s Pelješca i Korčule . Prema Konstantinu Porfirogenetu u to vrijeme nastaju Sklavinije koje se nazivaju
Amsterdam, 1666. ) bez oklijevanja poklonio vjeru upravo Porfirogenetu . To je leglo u temelje svoj kasnijoj kritičkoj historiografiji
pisao je već u 10. vijeku bizantski car Konstantin Porfirogenet . Kad već mi ne pišemo, neka pišu drugi . No, naši
Dugi otok se prvi put spominje u zapisima Konstantina Porfirogeneta sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh . U 10. i
Budinger, Rambaud . Neizravni dokaz za to daje sam car Porfirogenet sa svojim brojevima o mornasici Tomislavove Hrvatske
spominje polovicom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet koji ga u svom djelu De administrando imperio naziva
Pretpostavlja se da odgovaraju kondurama koje car Konstantin Porfirogenet spominje kada govori o starohrvatskoj ratnoj mornarici
žalac_1 kaže : Evo par " kratkih " .. - Horion Bosnae - Porfirogenet spominje malu zemljicu, zametak Bosnu . U vrijeme
Corbavia ) prvi puta spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet oko 950. Krbavska biskupija bila je osnovana još
Zvonimir kralj hrvatski . Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet ( 905 959 ) u svojemu poznatom djelu O upravljanju
hrvatsko kraljevstvo . Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet ( 913. - 957. ) govoreći o tom sudbonosnom vremenu
prostor . Nepobitno na to ukazuje i djelo Konstantina Porfirogeneta ( prijevod Moravcsik Gy . 1950. ) iz sredine 10.
je da iz predstave izbacimo monolog bizantskog cara Porfirogeneta , jer bi njegova izravnost mogla izazvati već ionako
skupini ili pojedincu . KONSTANTIN VII . PORFIROGENET Na pitanje od kada postoji Zadar odgovorio je bizantski
poželjno da se njegovo ime spominje u izvoru iz kojeg je Porfirogenet crpio podatke o Martinu / Gottschalku . Stoga je
koje u 10. stoljecu spominje car i pisac Konstantin Porfirogenet Stelpona danasnji Stupin nedaleko Rogoznice . S vremenom
Bosnjackim religijama . Kakvi bezimeni Slaveni ? KOnstantin Porfirogenet ne spominje Bošnjane, niti kaže da u njoj žive bezimeni
ovima kao kurcima od ovce gubi trag u povijesti ( K. Porfirogenet ) . U doba narodnih vladara snažno se izdiže Kurcimirov
vrlo slično riječima " visoki junaki " Konstantin Porfirogenet u nabrajanju hrvatske vojne sile u doba kralja Tomislava
nije bilo ništa - tijekom konferencije o Konstantinu Porfirogenetu i njegovu dobu, u Budimpešti prije dvije godine
stoljeću svome sinu pisao bizantski car Konstantin Porfirogenet kao o " gradu na hridi ", pjesnik Byron nazvao ga
vaša sudbina jeftin . « Kušan u svoj karusel umeće i Porfirogeneta koji dokazuje povijest grada : » Prema tome, razumeš
Naveo je prvi zapis iz 10. stoljeća, kada Konstantin Porfirogenet bilježi palaču kao već znatno porušenu, sa supstrukcijama
obzir da su upravo u Lici, prema riječima Konstantina Porfirogeneta , postojali ostaci Avara, te da je taj kraj bio
Hrvati živjeli u istoj državi su riječi Konstantina Porfirogeneta koji kaže da su Hrvati imali više vladara koji su
De administrando imperio bizantski car Konstantin Porfirogenet , koji kao suvremenik prvoga hrvatskog kralja Tomislava
imala strateški položaj ; bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje je u desetom stoljeću kao jedan od četiri
Splitu . Podsjetivši kako je Hrvatska, prema pisanju Porfirogeneta , još u 10. stoljeću imala regionalni ustroj, profesor
značaja što ga dugujemo caru i piscu Konstantinu VII Porfirogenetu : " Grad Zadar se zove na jeziku Romjea ' iam era
nam se jave . Povijest Car Konstantin Porfirogenet , pisac iz 10. st. navodi mjesto Belitcein ( to belitzein
postojala je značajna naseobina, koju Konstantin Porfirogenet spominje pod imenom Josle ( Jabsko-Ošlje ) 949. g.
10. st. spominje i bizantski car Kon-stantin VIII . Porfirogenet . Opjevani s puno suza i smijeha, negdašnji dvori
Knina prvi puta spominje u X. stoljeću kod Konstantina Porfirogeneta pod imenom Tenen, te da su u rano doba hrvatske
Corbavia ) prvi puta spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet oko 950. Krbavska biskupija bila je osnovana još
Barokna je historiografija poklonivši vjeru Konstantinu Porfirogenetu dosljedno razlikovala doseljenje i osvajanje Avara
sredinom 10. stolje ć a piše bizantski car Konstantin Porfirogenet ) i srednjovjekovnom gradu u Borku, nedaleko od
priznavala vrhovnu vlast Bizantskog Carstva . Car Porfirogenet spominje u spisu " De administrando imperio " oko
carstvom ( De administrando imperio ) cara Konstantina Porfirogeneta , te Hrvatska kronika i Ljetopis popa Dukljanina
opis granica Hrvatske što je daje Konstantin VII . Porfirogenet u svome spisu De administrando imperio odnosi na
DAI ( za kojeg se ozbiljno tvrdi da ga nije napisao Porfirogenet ) stoji Emotha i može se raspravljati ima li ona
pojavljuju vec 958 godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu " De administrando imperio ", opisujući
najstariji je dio Brela, spominje ga još Konstantin Porfirogenet , ali poznato je da su na području starih Brela i
tolerantniji i nalazili načina za suživot . Tako Konstantin Porfirogenet sredinom 10. st. piše da u Hrvatskoj ima još uvijek
spominje sredinom 10. stoljeća u dijelu Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvu, ali prema prapovijesnim te
nalaze i mozaik iz doba bizatskog cara Konstatina Porfirogeneta . Navodi se niz dogradnji kroz stoljeća . Navodi
Cissa . Quassa ili Kessa veterana a car Konstantin Porfirogenet naziva ga Kissa . Naime u predrimskom i ranorimskom
. Dugi otok prvič omenja bizantski car Konstantin Porfirogenet v polovici 10. st. in ga v svojemu delu De administrando
Slaveni, javlja se u 10 st. u zapisima cara Konstatina Porfirogeneta . Utjecajem Mlečana mijenja se slavenski naziv i
svom poznatom djelu O upravljanju carstvom . Prema Porfirogenetu Dubrovnik ( Rauzij ) osnovali su izbjegli bizantski
srodni Srbi najedanput osvanuli kao slavenskopleme . Porfirogenet svjedoči da je polovica Srba krenula za Hrvatima
izmisljena nepostojeca nacija . pozdravio te konstantin porfirogenet : D : B Jalnuški Diletant 09.12.2005., 14:11 vas
sredinom 10 st. od strane bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji ga u svom djelu ' De administrando imperio '
spominje u zapisima bizantskog cara Konstantina VII Porfirogeneta kao sjedište Rastočke župe, koja je bila u sastavu
povijesti, Knin prvi spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet 950. godine u svome djelu « De administrando imperio
950, i to na grčkom jeziku u djelu cara Konstantina Porfirogeneta " Upravljanje carstvom " kao jedno od četiri utvrđena
doba Rimljana Pašman se naziva " Lissa " . Konstantin Porfirogenet naziva ga " Katav " . Prvi put se ime otoka u današnjem
kartu iz 4. st. ( Brattia ) . Bizantski car Konstantin Porfirogenet ga u svom opisu carstva u 9. stoljeću naziva Barzo
pogledamo, ok ? ? Quote : Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet u svom djelu « De administrando imperio » ( O upravljanju
naroda bivaju pokršteni . Bizantski car Konstantin Porfirogenet navodi kako pokršteni Hrvati za pape Agatona ( 678.
slavenskih jezika pa vojničku skupinu, o kojoj piše Porfirogenet , a koja je u oslobodilački pohod u Dalmaciju došla
Prijestolnica drevne Paganije Bizantski car Konstantin Porfirogenet zabilježio je utvrdu Ostrog ( po kojoj je Zaostrog
ugovor kojim su se, kako to navodi Konstantin VII . Porfirogenet , bizantski car, " Svetom Petru apostolu, tvrdom
što su ga u svojoj povijesti, kako tvrdi Konstantin Porfirogenet , potpisali Hrvati, onaj iz stoljeća sedmog kojim
stonske biskupije u Zahumlju i podatak Konstatina Porfirogeneta , da su se u početku bili obratili na kršćanstvo
zapisa o povjesti pročitati što piše Konstantin VII Porfirogenet u X st. koji nema nikakve veze ni sa Srbima niti
JohnSR 09.12.2005., 14:21 pozdravio te konstantin porfirogenet : D : B O jeste sinko i cinjenica jeste da Srbi u
Hrvatska historiografija, Marulić-Orbini i Konstantin Porfirogenet . Predstavio je najvažnija rana historiografska djela
sastavljač 30. poglavlja . [ 3 ] Vijest Konstantina Porfirogeneta ο ugovoru dalmatinskih gradova sa slavenskim kneževima
. Prvi spomen naziva Brela potječe od Konstantina Porfirogeneta koji u svom djelu " O upravljanju carstvom " oko
tome tako, pruza nam neizravan dokaz sam Konstantin Porfirogenet . On je, naime, u svojem djelu htio navesti i vojnu
Beroyllia ", u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta " O upravljanju carstvom ", kao jedan od četiri
grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta " O upravljanju carstvom ", kao jedan od četiri
ostatke Hrvata o kojima je pisao još Konstantin VII . Porfirogenet . Usto, Starčević je vidio i problem u različitom
ćemo mu dokaze da smo duže nego nas je Konstantin Porfirogenet pronašao na svojim skitanjima i spomenuo tek u 10.
također zašto izbjegavaš moje pitanje o mogućnosti da su porfirogenetovi pagani krivo izjednačeni s neretljanima, te bi ih
nekoliko desetaka tisuća konjanika, kako nam tepa Porfirogenet u X : stoljeću, svela se na padanje zrakoplova,
vezanim za bavljenje obrtom . U izdanju kuće Porfirogenet objavljena je zbirka urbanoloških studija Saše Šimprage
je Petra, svog sina, kao kneza ... " Konstantin Porfirogenet : Sada, u tom vremenu ti isti Bugari pod Agoboturom
X. do XI . st. često smatraju Hrvatima ( Konstantin Porfirogenet , Ivan Skilica, Nikefor Brijenij, Ivan Zonara i
Hrvatskim gorama . Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet zakarpatsku Hrvatsku naziva " he megči Hrobatia "
čežnja za sve većom dominacijom i samostalnošću . Porfirogenet već 949. vidi Ragusium kao metropol ( ij ) u. Dobivši
Paganije, Beruliju, koju bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje u svom djelu " O upravljanju carstvom "
srednjovjekovnoga grčkog jezika, kojim piše Konstantin Porfirogenet . Rihannin koncert prekinut zbog požara
Croatorum et Serborum : Izgubljeni izvor Konstantina Porfirogeneta ? iznio tumačenje da je Porfiriogenet dio podataka
upravljanju carstvom taj grad spominje car Konstantin Porfirogenet 948. / 952 pod imenom Mokriskik, što je prof. Skok
akademik Radoslav Katičić pod naslovom Konstantin Porfirogenet i početci hrvatskih početaka . Naglašeno je da važnost
napravio je isto ko da netko kaže npr. da se konstantin porfirogenet nazivao bizantskim carem ili da je originalni naslov
spomenici o Bosni potječu od bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta iz X stoljeća.U njegovim zapisima o Bizantiskoj imperiji
pisci ne spominju Sušac, a car pisac Konstantin VII . Porfirogenet za otok Hoara ( Sušac ) navodi da zajedno s Visom
1972. godine ) i posebno Luje Margetića Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata ( u Zborniku Historijskog
hrvatski knezovi . Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet u svome geografsko-povijesnom djelu De administrando
. Oko 950. godine, bizantski car-pisac Konstantin Porfirogenet spominje zemljicu Bosnu kao posebnu oblast oko izvora
10. stoljeću u zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta ( sjedištem bribirske županije postaje već i ranije
citirati dokumente evo ti natpis cara konstantina porfirogeneta pa iz njega zaključi kad se hrvati počinju pokrštavati
opisu Hrvatske, spominje i car - pisac Konstantin Porfirogenet , autor djela " O upravljanju carstvom " koji u nabrajanju
Historijski razvoj imena Hrvat od Darija I. do Konstantina Porfirogeneta », nakon propasti NDH-e, Sakač se našao na popisu
srednjovjekovnoj Bosni : - X. stoljeće - Prvi spomen Bosne ( Porfirogenet ) - vjerovali ili ne u sklopu tadašnje srpske države
o međunarodnom mirovnom ugovoru, koji Konstantin Porfirogenet spominje u De administrando imperio, a kojim Hrvati
naših otoka tribalo već plivat . Štos je u tome da Porfirogenet u 10. viku spominje kako su paganski otoci u potpunosti
vlast u Dalmaciji i uspostavili svoju ili Konstantinu Porfirogenetu koji pripovijeda o Avarima i Slavenima u toj ulozi
kada je, prema tvrdnji bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta , mogao izdržati petnaestomjesečnu opsadu Saracena
Rusi jedno slavensko plemeâ , a car Konstantin Porfirogenet , sredinom X. stoljeća razlikuje â Vanjsku Rusâ
stoljeću ističe se u prvome redu car Konstantin VII . Porfirogenet koji u djelu De administrando imperio daje podatke
utjecaja mogli bi se tražiti u vijestima Konstantina Porfirogeneta ο Heraklijevoj ulozi u doseljenju Hrvata i Srba,
identiteta . Doduše, priča se o izgubljenom poglavlju Porfirogeneta u kojem piše o doseobi njekog plemena kojeg su predvodili
njegovo ime i još dodaju jezero koje ne postoji . Porfirogenet je Cetinsku županiju zvao Tzentzena . Čim sam prvi
našeg mjesta još od doba bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta i antičke Beroyllie, preko vremena hrvatskog velikana
Vatroslav Jagić ), zabacile su se vijesti Konstantina Porfirogeneta i počele se smatrati nehistorijskima ( Tadija Smičiklas
sredinom X. stoljeća u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom u obliku Ies da bi se 997.
a on kaže da rađe za lbanca, ., . isto tako je i Porfirogenet volio više pravoslavce samo oni se tada nisu zvali
ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet , kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj
vojna snaga . Tako je bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet napisao u svojoj knjizi " O upravljanju carstvom
Bizantski car Roman Lekapen, suvladar Konstatina VII Porfirogeneta , zatrazio je u pape Ivana X ( 914 - 928 ) da posreduje
izbjegli Epidauritanci, pa im već kod Konstantina Porfirogeneta ta strmenita obala ( lau ) daju i novi zavičajni
uz samu obalu, a prvi puta ga spominje Konstantin Porfirogenet u svojim spisima, " De Administrando Imperio " iz
struci, Miklós Takács je izlaganjem Djela Konstantina Porfirogeneta kao izvori za ranu povijest Mađara i njihove veze
jezika . Bagrenorođeni pisac Konstantin, bizantski car Porfirogenet ( grč . porhyrogennëtos - " onaj koji se rodio u
najmoćnijih Bugarskih vladara ) koje su Hrvati po porfirogenetu dobili, dakle pobijediti tako močnog neprijatelja
zemljom . Sačuvao ju je bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet ( 913 - - 959 ) u svome djelu De administrando imperio
Katunarić Prvi put spominje je Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kao dio Hrvatske koji je zajedno s
turistià kim vodià ima . Bizantski car Konstantin Porfirogenet ( oko 949. ) u djelu De administrando imperio ( "
prvog diijela Mahabharate, O upravljanju Konstantina Porfirogeneta , Ljetopisa popa Dukljanina ... Ostali naslovi su
Petrunjelu ..., a kojih se dotiče i car Konstantin Porfirogenet . Gledajući vrijeme nastanka moćnika, Dubrovnik
vjerskih spisa, pored poviestnih pisaca : Konstantina Porfirogeneta , Popa Dukljanina i Mavra Orbinija, Dubrovčani su
Narrentis . [ 8 ] Bizantski pisac i car Konstantin Porfirogenet Neretvu zove Orontius . [ 9 ] Očito je car u svojemu
povjesničara na potezu od bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta preko Vjekoslava Klaića i Ferde Šišića do Mirka Markovića
detalj kada zapisuje kako je bizantski car Konstantin Porfirogenet , uvijek tako važan za sve južne Slavene, pradavne
zemljica Bosna prvi put spomenuta u rukopisu Konstantina Porfirogeneta napisanom oko 950. godine . Prvi humski vladar Mihovil
čak ni dobrohotnom Dubravku, a kamoli Ivanu potegli Porfirogeneta i napenalili se : " Naime, srednjovjekovni Hum (
Ptolomej i Peuntinger, a potom bizantski car i pisac Porfirogenet , Splićanin Toma Arhiđakon, francuski protohumanist
o razdoblju kada je otok bio u vlasti Neretljana . Porfirogenet ( prijevod Nikole Tomašića, reprint, Zagreb, 2003.
Teodozije iz Luksora ) nalazi i obelisk Konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeća : a između njih ( vidi se lijevo
citavo poglavlje koje bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet posvecuje Hrvatima, te kronike popa Dukljanina,
Prema zapisanoj legendi bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta ( oko 640. godine ), Hrvati su se doselili pod vodstvom
razdoblja su nepotpuni ( oslonjeni na drugorazredne izvore porfirogeneta i popa dukljanina ) u složenoj etnogenezi ne osporavaju
poslje .... znalci zbog nepoznavanja grčkog tvrde da porfirogenet piše o Imoti u X. stoljeću što je notorna glupost
stanovnici Istanbula : Sulejman II ., Konstantin VII . Porfirogenet , Ana Komnina, Mahmud II ., Elia Kazan, Orhan
mnogo starije, prvi put zabilježio ju je Konstantin Porfirogenet polovicom 10. stoljeća u svom djelu latinizirana
pobožnosti, izloži im kršćansko učenje .... kostantin porfirogenet .... 905 - 929. .... stvar je jasna srbi su katolici
Visokog, dok su ostali bili pagani Ako vec Konstantin Porfirogenet spominje horu i horion Bosonu, ili omedjen prostor.A
povijest sačuvala zahvaljujući bizantskom caru Konstatinu Porfirogenetu oko 950. godine, koji ga spominje na grčkom jeziku
Jukić tumačeći naziv Zahumlje poziva i na Konstantina Porfirogeneta i na Mavra Orbinija i na Matiju Petra Katančića :
Hrvatskoj jednoj od sedam poglavitoj što jih broji Porfirogenet Imotskoj gdje su se prvi došlići Hrvati nastanili
pripovijedanju popa Dukljanina i nekoliko bizantskih izvora ( Porfirogenet , Scylitzes, Cedrenus, Choniates, Zonaras ) te
naselili i dijelove Panonije i Ilirika - Konstantin Porfirogenet spominje mnoge, nekih danas i nema, ali ne spominje
obćinstvo, moram vas upozoriti na činjenicu kako Porfirogenet nije ni najstariji, a ni najneupitniji izvor za
Historia Salonitana " Tome arhiđakona ... Konstantin VII Porfirogenet ga izrijekom ne spominje, ali na osnovu opisa moći
Administrando imerio " ( DAI ), autor Konstantin VII Porfirogenet opisuje teritorij banske Hrvatske ovako : Zemlja
mogla prostorno značiti sve i svašta . konstantin porfirogenet njezin grčki oblik upotrebljava kad opisuje slavenske
ilirsko-romansko-hrvatska zajednica . kad govori o stanovništvu, porfirogenet opisuje raseljavanje hrvata u tri smjera ( dalmacija
nastanak dubrovnika i naseljavanje hrvata spominje i porfirogenet , a i sama sam pisala prije o tome . samo ću spomenuti
izvlači . uostalom, pa ti se povodiš za Konstantinom porfirogenetom , čije su zapise svi znamenitiji povjesničari uzeli
zapadne crkve " . oslanjajući se na vukove teorije i porfirogeneta kao jedini povijesni izvor, stanovnike dalmacije
vlastite rase i vrste . Za razliku od Konstantina Porfirogeneta , najpoznatijeg bizantskog kroničara, pojedini manje
Morjani ( Primorci ) i Krajinjani . U doba Konstantina Porfirogeneta ( 959 ), Neretvanska se oblast sastojala od tri
već 948. godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu " De administrando imperio ", po prvi
drzava koja raste.Par decenij poslije Konstantina Porfirogeneta na 3 Splitskom sinodu 1060 godina, i par godina
kako bi rekao car pisaca povijesti Bosne, Konstantin Porfirogenet , staviti sve stvari na svoje mjesto i dati ih onome
a koji ugovor, prema izvješću cara Konstantina Porfirogeneta u njegovoj knjizi De administrando imperio, glasi
što je sredinom 10. stoljeća zabilježio Konstantin Porfirogenet . Kao bosanski teritorij, župa se prvi put spominje
države vrlo malo se zna . Po pisanju cara Konstantina Porfirogeneta , knez nepoznatog imena koji je doveo Srbe umro je
najstarije izvore ( O upravljanju carstvom Konstantina Porfirogeneta , Einhardove Anale, većina Ljetopisa popa Dukljanina
stanovništvo . Po svjedočenju bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta u 10. se stoljeću hrvatska država prostirala sve
neretljanskim otocima, za koje nam je dao podataka Konstantin Porfirogenet . Mate Hraste ( Rad, 1948. ) informira nas o dokumentu
obrazloženje . Glede vojske kralja Tomislava : Konstantin Porfirogenet spominje brojke koje su naprosto nemoguća, a ti
kakva bi analiza mogla potrijepiti brojku Konstantina Porfirogeneta , za koju nema nijedne druge potvrte . Izvor / autor
danas bitno obilježje otoka . U X. st. car Konstantin Porfirogenet naziva ga Arbe, a taj je oblik poslije preuzeo talijanski
. Župa Imotski spominje se već u doba Konstantina Porfirogeneta u njegovu djelu " De administrando imperio " u 10.
koji i ulaze zaobljenim stepeništem . ( Konstantin Porfirogenet , De administrando Imperio, ca . 29. )
smjestila čuvena Paganija, kako nas izvješćuje Konstantin Porfirogenet . [ 4 ] Vjerojatno je i znameniti hrvatski knez Domagoj
upravljanju carstvom, bizantski car pisac Konstantin Porfirogenet prvi put spominje grad Salines . Sam naziv Ad Salinas
i zbog strateškog položaja . [ 5 ] U svom djelu, Porfirogenet govori kako je grad Soli ( Salines ) bio pod vlašću
jedino ne znam kakve veze s njom ima ono što piše o porfirogenetu nemam vremena to čitati, pa jel mi može netko reći
oduvijek, nikad Srbija . Ni Slavonija, . . Da si čitao Porfirogeneta znao bi da gdje piše Srbi treba pisati Podložnici
ogromna . Dukljani nisu Srbi, čak ih ni Konstantin Porfirogenet ne ubraja u Srbe, s tim da je za njega Srbin zapravo
Vecla je bio RIMSKI naziv, a kasnije ga je konstantin porfirogenet preuzeo, a značio je Stari grad ( Str . 20. od one
Vecla, dal već u 1. st. ili kasnije, al svakako, Porfirogenet ga je samo preuzeo od Rimljana . Ako ti još ča ni
Biogradom na moru . Vrgadu spominje vec Konstantin Porfirogenet sredinom X. st. pod imenom Lumbrikaton . Na uzvisini
krajinu, ne zna se, ali bizantski car Konstantin Porfirogenet , iz 9. st., u poznatome djelu De administrando
budući da je - primjerice - ne spominje ni Konstantin Porfirogenet u opisu dalmatinske obale sredinom 10. st., a ni
mogućnosti, bez obzira kakve su zapise ostavili basilej Porfirogenet i svećenik iz Duklje . Radilo se o širenju kršćanstva
zanimati za Slavene . U 10. stoljeću Konstantin 7. Porfirogenet pisao je o Slavenima . Slaveni su živjeli na području
bistrina Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta , tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije
14. veljače god. 1573 Bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet ( 912 - 959 ) u svom djelu " O upravljanju carstvom
. Mnogo podataka o tome dao nam je car Konstantin Porfirogenet . Vojnički organizam, hrvatski narod s ratničkim
pada Zap . Rim . Carstva 4. Tko je Konstantin VII . Porfirogenet i koje je njegovo najznačajnije djelo 5. Koje se
podrobnije još bizantijski car i historik Konstantin Porfirogenet ( 913. - 959. g. ), autor dela ' O upravljanju imperijom
nedaleko od Visokog, baš na mjestu gdje je Konstantin Porfirogenet locirao « zemljicu Bosnu » Za politički obračun s
« O upravljanju državom » spominje pisac Kostantin Porfirogenet već 818. i 823. godine . Godine 1071. prvi put se
Mokriskika, što ga sredinom X stoljeća spominje Konstantin Porfirogenet Bazilika u Mokrom rušena je i podizana te je i u
svakako Zeusov i Perunov simbol - hrast . Konstantin VII Porfirogenet kaže da su Slaveni kod Dnjepra poštovali sveti hrast
širio, a koju je prvi put spomenuo Konstantin VII Porfirogenet u svom dijelu De administratio imperio ( isti je
Coduru je opisao bizantski car - putopisac Konstantin Porfirogenet , i iz njegovih zapisa doznajemo da su Hrvati imali
darovnica, bula ni hatišerifa, nema Konstantina Porfirogeneta , ni Baščanske ploče, ni Miroslavljevog jevanđelja
morskom vojskom, po svjedočanstvu cara Konstantina Porfirogeneta . Sačuvali su svoju nacionalnu i državnu individualnost
povijesno-stratešku važnost . O njoj bizantski car Konstantin Porfirogenet u desetom stoljeću piše da je uz Krk, Rab, Cres
odgovoriti mnogi : Bizantski car Konstantin sedmi Porfirogenet , Toma Arhiđakon, Demetrije Hvaranin, Hanibal Lucić
poput reljefa boga Mitre . Bizantinski car Konstantin Porfirogenet piše o utvrdi Ostrog koja se nalazi visoko pod Viterom
po crkvi koju spominje još bizantski car Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću ), koji predstavlja posljednji veći
nisam našao datum nego samo godinu koju i tako znam .. Porfirogenet uopće ne govori niti o Tomislavu, niti o Hrvatskoj
tvrdi da su Avari poharali Dalmaciju je Konstantin Porfirogenet , u smislu da je malo detaljniji, koji živi stotinama
od bizantskog naziva Vekla koje spominje Konstantin Porfirogenet . Jel ima nako sliku Eve Rosenberg Na slikama ima
napuhavao ili smanjivao brojku . Sličan je slučaj sa Porfirogenetom i 100000 hrvatskih vojnika Također treba pripaziti
za pleme Gačana u obliku Guduskani, a Konstantin Porfirogenet zapisuje u 10. stoljeću naziv za Gacku u obliku Goutzeska
doseobi Hrvata priča bizantinski car Konstantin VII . Porfirogenet ( koji vlada god. 912. - 959. ) u svome djelu » o
su, kako nam to posvidoči drugi Grk, Konstantin Porfirogenet , sa sjevera doselili do obala Jadrana i HORVATI
postala Hrvatska Dočekali smo i podatak o Hrvatima kod Porfirogeneta . Ali si potrošio novih 19 centimetara prostora za
teorije o Srbima kao socijalnoj kateogoriji nego upravo Porfirogenet . U prilog tome svakako ide i činjenica da prve srpske
citiraš ispadaš nacionalista a napisao ga je sam - Porfirogenet These peoples are adjacent to the Tourkoi : on their
Duklju, spominjanje Hrvata kako pustoše Ilirik, Porfirogeneta koji također navodi odvajanje Hrvata . Te enklave
srednjovjekovnog tipa . Dakle, vjerovatno je župan-starac, kako Porfirogenet naziva slavenske poglavare, koji je vladao župom
moguce da je ( po izvoru gorepomenutog Konstantina Porfirogeneta ) najbrojniji narod njegovog vremena, Tracani,
najbrojniji narod na svetu izbacio je Grk Konstantin Porfirogenet , pisuci o hiperborejcima ( narodima severno od Grcke
Hrvatsku Prof. Pavić u studiji » Car Konstantin VII . Porfirogenet De administrando imperk >, g. 1906. piše : Današnja
Crnogoraca i CPC . Meni je to smiješno Pritom se poziva na Porfirogeneta i DAI, neke velikosrpske časopise i knjige srpskih
samo vi ne shvaćate mnogo toga .. Ti znači tvrdiš da Porfirogenet laže, da laže onaj profesor, da lažu vaše novine
ti na 61. postu ove teme pokažem da si napisao da Porfirogenet laže a meni si napisao da ne laže . Ti si očito izgubljen
sloja robova / slugu Tvoje da se odnosilo na to da Porfirogenet laže ali nema veze, zna narod čitati . Ako nije
netko nazivao Srbin ili da negdje piše Srbin prije Porfirogeneta i Giljeljma ? Gdje piše to na slavenskom, latinskom
Serbia, Serbi, Srbi sa b a ne v ? Gdje to Ne laže Porfirogenet nego lažeš ti . Odnosno, ili lažeš, ili nisi čitao
Cruatoru ( m ), knez Hrvata i to pola stoljeća prije Porfirogeneta , da ni ne pričam o Tanaiskom kamenu iz 200. godine
zeta Vlastimirovog . Ali to su samo pretpostavke . Porfirogenet inače navodi da su sve južnojadranske Sklavinije
Hrvatska . Mislim da to nije slučajnost . Uostalom, sam Porfirogenet navodi da su Hrvati došli Herakliju prije Srba i
možemo zaključiti da nisu podrijetlom avari i da je porfirogenet bio u pravu što se tiče vremena i mjesta Sa tim da
potjecala iz razdoblja doseljavanja nema . Ono što piše Porfirogenet je narodna predaja koja nema previše veze sa stvarnošću
vjerovati predaji koju uvažava i sam car Konstantin Porfirogenet u svom poznatom djelu ( DAI ), jedno od najstarijih
st. ), HRoBAToi : citaj HrOVAToi ( Konstantin VII . Porfirogenet , X. st. ), HARVAT - HORVAT - HRVAT ( današnji oblici
. Veza Avara i Slavena se javlja i kod Konstantina Porfirogeneta . On u 29. glavi svog djela piše o tome kako su Avari
organizirani u ratničke skupine . Prema Konstantinu Porfirogenetu , Hrvati spadaju baš u te ratničke skupine, kao
kraljem ( rex ), te konzulom Dalmacije Konstantin Porfirogenet , njegov manje-više suvremenik, Tomislava uopće
predstavlja neki trošak Također, ne vjerujem da je Porfirogenet taj broj izračunao na temelju odličnog poznavanja
točni već da opravdaju ili impresioniraju . DAI je Porfirogenet pisao za svog sina, kao priručnik, te je prepun
su vrlo moguće i vrlo vjerojatne . Kod svih Inače, Porfirogenet je Baziliju posvetio jedno čitavo djelo, mislim
borbe . Oko 895. godine rađa se za nas vrlo bitni Porfirogenet Koristeći oslabljenost Bizanta Simeon prepoznaje
Dalmaciju, štoviše, ustoličio je nadbiskupa . Zašto Porfirogenet nije naknadno ispravio ovo ? Da li biste vi javno
the Adriatic Sea freely In the work of Konstantin Porfirogenet " De administrado imperio " it is stated that Croatia
- papa ga oslovljava sa rex ( kralj ), Konstantin Porfirogenet sa arhont ( knez ) . Kako je stekao titulu od pape
i početka IX . stoljeća . Bizantski car Konstantin Porfirogenet ( 913. - 959. ) u svom djelu O upravljanju carstvom
pravoslavlje i tako postali nekakav narod.To kaže Porfirogenet , o ' Servima ', da ne mislite da izmišljam .. Tako
od samog početka nije zvala Srbija Spominju se kod Porfirogeneta kao i Hrvati ( nećemo sad o pouzdanosti Porfirogeneta
Porfirogeneta kao i Hrvati ( nećemo sad o pouzdanosti Porfirogeneta , ako je nepouzdano to što govori o Srbima, nepouzdano
Crvena Hrvatska ), pa da predjemo na Konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeca ( Da administrando imperio ), i
ove prostore donjeli iz svoje pradomovine Pa čak i Porfirogenet piše da su srbi porjeklom iz Bojke Srbi i Lužički
Solunu, pa tako nisu mogli dobiti ime kako je to Porfirogenet napisao . Već je to ime dosta, dosta, dosta starije
napisao . Već je to ime dosta, dosta, dosta starije od porfirogeneta ili giljerma Tirskog.Ja neću da kažem da su ovi srbi
poslanika Povjesničari nisu na čistu što je pod Ilirikom Porfirogenet mislio Ilirik je širok pojam i u različita vremena
raspravljao Moja karta je u savršenom skladu s DAI i Porfirogenetom Stvarno si jako bolestan kad ti se Srbija priviđa
odnose Bizanta i Bugara u to vrijeme, kao i motivima Porfirogeneta da tako piše . Ono što se zna je da se ( skoro )
da vjerujem u gluposti od 60.000 konjanika ( koje Porfirogenet piše za Mihajla Krešimira, a ne za Tomislava, ali
susjeda Ili je neko s njima opravdavao neki neuspjeh ( Porfirogenet ) Da li je brojka od 3630 ili 4235 ljudi realna za
oduprijeti se Bugarima ( btw . nije li malo čudno da ga Porfirogenet ne spominje, tj. možda ta šutnja govori nešto ?
i ozenjen patarenkom Hm, pa ipak Srbe pominje vec Porfirogenet u DAI, zajedno s Hrvatima . Dok recimo ARF jos ranije
Sluge, o cemu polovinom X stoljeca govori Konstantin Porfirogenet , a i u svim historijskim izvorima na latinskom rijec
Dukljanina ( LJPD ) i spisa bizanstkoga cara Konstantina Porfirogeneta « De Administrando Imperio » Ilustraciju za nesuvislost
moderne Europe Bizantski car i povjesničar, Konstantin Porfirogenet ( 913. - 959. ) morao je itekako biti svjestan o
Crvena Hrvatska ) . Prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu , to područje su naselili Crveni Hrvati Najbolji
Bosni je u djelu A. I. bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta , pisanog polovicom X stoljeća Naravno to ne znači
znači, jer ne znači u svakom dokumentu isto . Kad Porfirogenet napiše Turci, misli na Mađare, a kad ovaj Johannes
polatiniti, pokušavali su prevesti na uniju . K. Porfirogenet piše da su Hrvati u tri navrata bili pokrštavani
revalorizirati navode Tome Arhiđakona i Konstantina Porfirogeneta i pokloniti im veću vjeru negu što je to do sada
i drugih rječnika, jer su se neki ovdje uhvatili Porfirogeneta i njegove " obuće serbule ", a Porfirogenet nije
uhvatili Porfirogeneta i njegove " obuće serbule ", a Porfirogenet nije bio jezikoslovac, pogotovo ne etimolog Zar
nazivu koji bi se mogao dvosmisleno objašnjavati . Porfirogenet potvrđuje, _objašnjava_ i ide u detalje Nema mjesta
i on sam . Nije baš uvjerljivo Zanimljivo kako se Porfirogenetu uvijek vjeruje, a kad koje stoljeće ranije antički
Porfirogenetovih Serva smatram da je citiranje tog istog Porfirogeneta sa vremena na vrijeme korisno radi utvrdjivanja stava
dosadašnja etimologija riječi Slaven nije prihvaćena 2. Porfirogenet nije bio etimolog, a da je i bio, etimolozi prije
su to bili prvi rutopisci Pa po nekim tumačenjima, Porfirogenet je priču o dolasku Srba samo prekopirao od one hrvatske
povjesničara Drugim riječima, ti kažeš da je ono što Porfirogenet piše o Hrvatima treba uzeti za istinito, a ono o
osnovi vijesti o Hrvatima Ukratko, Margetić smatra da Porfirogenet zna jako malo, skoro ništa, a da su mi izvori sasvim
su vanzemaljci spasili s Atlantide .. Eto toliko o Porfirogenetu . Inače, evo, pročitao sam i sad Grafenauera ;
nekakavom spisu kojeg je napisao bizantski car Konstantin Porfirogenet 958 i to ne kao drzava nego kao regija oko rijeke
što je tu nejasno Riječ Servija se ne javlja u doba Porfirogeneta ( 905 - 959 ), ni prije njega, nego tek od 11.
cijele Hrvatske ) bizantinski carevic i kronicar, Porfirogenet , ne spominje nikakve Bosnjake . Samo Hrvate i Srbe
koji su se spojili sa neslavensikim Bugarima Znači porfirogenet u istom spisu kaže da su izvorna srbija u Bojki,
Hvar, Les je Vis, Lastobon je Lastovo Znači prema porfirogenetu nekršteni srbi su bili naseljeni skroz do Gradca
bili naseljeni skroz do Gradca n. m Znači u vrijeme porfirogeneta do 900. godine stvari su sljedeće - Srbi i Hrvati
postojala Bjela i Crvena hrvatska Bjela Hrvatska je Prema porfirogenetu obuhvatala je sjevernu dalmaciju . Teritorija koju
posle hrvata dolaze samo nekoliko godina kasnije jer porfirogenet kaže da su i jedni idrugi došli za vrijem cara Iraklije
istim jezikom, pagani su, imaju istu pagansu vjeru Porfirogenet nema razloga da širi vizantiju i dalje je jedna država
kraljevine, Crvena je nestala Ali ako sada pričamo o Porfirogenetu držimo se njegovog spisa - Porfirgoenet kaže da je
neznajući da su hrvati prije njega to isto tražili - Porfirogenet kaže da je duklja opustošena od avara i da su je
ovoga od autora koji su sigurno manje bili upućeni od porfirogeneta u stanje države U latinskim spisima mogu da zovu
da je dokaz da ime " srbi " nije povezano samo sa porfirogenetom tumačemjem Prije nemanjića je postojala dinasitja
srbe govori samo o jednim sarbima Crvenu Hrvatsku Porfirogenet uopšte ne spominje, prvi put se javlja u LJPD tek
LJPD tek 200 godina kasnije Nema ništa osim što je po porfirogenetu nastanjena srbima Pa i srbi su pisali prvo glagoljicom
Srbima . Jedini izvor koji je to tvrdio je Konstantin Porfirogenet , ali za njega Srbi nisu isto što i za tebe . Za
krenuo je u pomoć svojim dalekim rođacima " .. Ako Porfirogenet kaze da su se Hrvati doselili u ove prostore oko
razdoblju i dio velike Caslavove drzave o cemu svjedoci Porfirogenet kada tamošnje stanovništvo naziva Srbima Prošlost
ukazaju na Avare kao recimo naziv za Konavle koje Porfirogenet objašnjava etimologijom koja jedino ima smisla u
utjecaj . Etnički ne prelaze Drinu do dolaska Turaka Porfirogenet daje neprocjenjivo važnu sliku ovog prostora iz tog
južnoslavenskih naroda do vremena Konstantina VII Porfirogeneta . Te knjige su nam danas jedan od izvora informacija
odnos prema Srbima Ono za što ste se zakačili kod Porfirogeneta se uzima samo kao vrlo važan podatak, ne kao gola
jedan od tadašnjih zapisa ne čita doslovno Isti taj Porfirogenet je za kralja Tomislava napisao da ima vojsku kakvu
svi i svuda zaslužuje bumerang nazad . Konstantin Porfirogenet i Giljelno Tirski kažu opet nešto drugo Nisu samo
zvali po zemlji u kojoj zive-Bosni Hrvatska je i prema Porfirogenetu ( koji prvi spominje minijatrunu oblast Bosnu ) barem
/ Srba, jer su oni spram Bošnjana antički narodi Porfirogenet kaže i otkuda su došli, a Bijeli Hrvati u Poljskoj
sumrak ljudskog uma i logike . Car Konstantin VII . Porfirogenet također navodi, da su Hrvati došli u današnju domovinu
spis " De administrando imperio " cara Konstantina Porfirogeneta . To je bilo drugo izdanje za hrvatsku povijest važnog
samo krivo shvatio.Pa ne misliš valjda ozbiljno da je Porfirogenet osobno putovao balkanom i pisao dojmove, a usto
koji to stalno radite .. Ja nemam nikakav kompleks da porfirogenet za pagane tvrdi da su Srbi Ja ovdje apsolutno ništa
Ja ovdje apsolutno ništa kategorički ne tvrdim ... porfirogenet je taj koji to radi ... ja ga samo citiram Ako ti
... prošao Također, vratimo li se na DAI, zašto bi Porfirogenet sam nazvao taj narod upravo " Bugarskim imenom "
nekim legendama ili prošlim vremenima ), Constantin Porfirogenet ju opisuje kao najmočnijeg Bizantskog saveznika u
Gojnikoviću koji je vladao krajem 9. i početkom 10. st. Po Porfirogenetu , Srbija je vladala Neretvanima početkom 10. stoljeća
Hrvatska nije imala županiju sa sjedištem u Duvnu i da Porfirogenet uopće ne spominje niti grad niti županiju s tim imenom
potpadali pod Bosnu niti Zahumlje, nego Srbiju . Porfirogenet navodi da se Zahumlje prostire samo do rijeke Neretve
kojima ne graniči neposredno Ako baš želiš biti vjeran Porfirogenetu , onda je tvoja teza neodrživa zato jer u istoj toj
razumjem čemu prebacivanje " Ako baš želiš biti vjeran Porfirogenetu " ? Nije li upravo naša zadaća da budemo vjerni povijesnim
Bizantinaca i Bugara . ( 917. godine Kad opisuje granice, Porfirogenet ih predstavlja onakvim kakve su bile u vrijeme pisanja
Zahumljem graniči točno na rijeci Neretvi i to baš tako Porfirogenet kaže . Pa i Andelko koji iz ovih ili onih razloga
medjurječja Cetine i Neretve, svojata Zaprešić zato što je Porfirogenet kazao da je jedan dio Hrvata " zaposjeo Panoniju
svidi te mi još prebacuje što " baš želim biti vjeran Porfirogenetu " . Prozirno Dok je još starija hrvatska politička
se oslanjam samo na ono što je zapisao Konstantin Porfirogenet i u tim svojim tvrdnjama sam pouzdan upravo toliko
pouzdan i precizan ne bih sada ovdje raspravljao Ja Porfirogeneta uzimam u cjelini, a ne samo onda kada mi se svidi
to je svakako prije 960. godine, jer je tada umro Porfirogenet . Porfirogenet završava svoju priču s ubojstvom kralja
prije 960. godine, jer je tada umro Porfirogenet . Porfirogenet završava svoju priču s ubojstvom kralja Miroslava
očigledne argumente koji ti ne idu u prilog . Prihvati Porfirogeneta u cjelini ili ga nemoj uopće prihvatiti Andleko,
cjelini, a ne samo onda kada ti se svidi . Prihvati Porfirogeneta ili Goldsteina u cjelini ili ga nemoj uopće prihvatiti
Srbiji - pita se Andelko . Kakvo pitanje Pa zato što Porfirogenet tako kaže, a znamo da on razlikuje Srbiju od Paganije
Grahova i Glamoča s druge strane zato što ne prihvataš Porfirogeneta . Tvoja pića je posve kontradiktorna Nije kako bi
Vrbasa do Drine . Ostalo je cipidlačenje . Srbi su kod Porfirogeneta podanici i robovi te oni koji nose siromašnu obuću
poglavlja sa samo malo promjenjenim akterima ( Konstantin Porfirogenet ) ali da to apriori znači da su 300 godina povijesti
" se na nazivu mjesta Srb te citatu iz DAI-a gdje Porfirogenet sve služanjske sklavinije trpa pod Srbe ( jedino
o Crvenoj Hrvatskoj koji pise potpuno drugacije od Porfirogeneta . No dobro sada da nejdemo u detalje Sto je tu tocno
raspravljao pa ne bi vise Prestanite Srbi povlačiti Porfirogeneta , on je u svom djelu pisao i alegorički, a vi to
naravno ) i tako nam je dao naše sklavinije . Nego .... Porfirogenet je napisao onu legendu o 5 - orici braće i 2 sestre
braće i 2 sestre i to uzeo kao istinu u svom djelu . Porfirogenet možemo uzeti sa rezervom kao vjerodostojni povijesni
tocno pise i kako ti tumacis to sto pise Kostantin Porfirogenet Istina . No sa lužičkim Srbimase radja drugi tip
je inače na tragu " sanacije štete " . Primijeti da Porfirogenet jednostavno spominje kako su doselili i da su dosli
vrlo slicno znacenje ) tako da je lako moguce da za Porfirogeneta da kad opisuje Serve da ustvari misli na Slavene
pracenje povreemnih prodora Gota i prvace kretanja .... Porfirogenet , Lekapen, Zoa i stanje na bizantskom dvoru vezano
kljucni pokazatelj . Pokazao sam da je slika koju je Porfirogenet imao bila kriva ( sto ne zanci da on nije znao da
Ja sam osporio neke " dobro etablirane " izvore ( Porfirogenet , papa ) i bazirao razmislanje na tehnolsokom stanju
formira po nekim drugim parametrima a ne po Konstantinu Porfirogenetu Mletačka republika nema veze sa 7. st Ikad čuo za
A kad se pominju hrvati ? I to ne mislim na citate Porfirogeneta nego na dogadjaje kojima je bio svedok ? hrvati se
njegov suvremenik bio bizantinski kronicar i carevic, Porfirogenet . Ne mogu ti ja pomoci ako tvoji bizantinci pisu
na prijestolje postavlja Krešimira II . Konstantin Porfirogenet ostavlja zapis da se hrvatska vojna snaga u tom razdoblju
Mongolsko, ili barem Perzijsko carstvo Sta je Konstantin Porfirogenet imao protiv vas, pa vas u nijednom istorijskom -
primjera koji to potvrdjuju .. A tko je Konstantinu VII Porfirogenetu rekao da nije u pravu kad je u DAI-u tvrdio da Hrvati
povijesnu istinu . Danas se osporava jednog Konstantina Porfirogeneta i slične " novije " povjesničare ( u odnosu na Stari
po statusu u odnosu na Bizant Tako kaže Konstatnin Porfirogenet u DAI, iako ne samo po statusu nego i zbog jeftine
Negdje sam već pročitao da je taj Heraklijev poziv kod Porfirogeneta značilo nešto kao " eto vidite mi smo vam dali zemlju
zajednicka opasnost da se narodi zblizuju . Cak i Porfirogenet spominje kako su Hrvati dali utociste srpskom knezu
14. stoljeću nazivati Bošnjanima Nije bezveze Kosta Porfirogenet , čovjek koji je u 10. vijeku prvi puta u historiji
stavio analizu Nevena Budaka koja jasno ukazuje da je Porfirogenet miješao etničko i političko u DAI, te da je Srbima
Srbima sukladno političkoj vlasti ? Vidiš li da je Porfirogenet u protuslovlju s praktički svim drugim izvorima,
Travunjana ... Po 100 put ponavljam ako navodiš Porfirogeneta kao izvor i ako citiraš DAI Direktore, pročitao
političkoj pripadnosti Ne, ne, dakako nisi u pravo, PORFIROGENET jasno kaže u glavi 32 Posle dolaska na balnkan Porfirogent
Citava nam je povijest otpjevana ( dolazak Hrvata, po Porfirogenetu ), a i bilo je drugih domoljubnih pjesama, poput
Starčević nema ništa s tim, to je jasno rekao Konstantin Porfirogenet , on spominje Srbe, ali jasno kaže kako su dobili
toga Zetskoj ( dukljanskoj ), a još ranije prema Porfirogenetu su tu živeli Srbi Janjevci su naseobina ipak drugačijeg
rodoslovu samo neuspješna masturbacija loze Trpimirovića . Porfirogenet jasno navodi da ste ime dobili po prljavim i razvaljenim
sadašnju istočnu Slavoniju Je l ' to onda znači da od Porfirogeneta do 16. st. nema potvrde za hrvatsko ime u Panoniji
stoljeca sedmog do danasnjih dana ( Zupanija Imotska, po Porfirogenetu , jedna od najstarjih hrvatskih zupanija ) . Imotska
preneseno je i na njih . Zbog toga car Konstantin Porfirogenet Mađare pogrešno naziva Turcima Arheološki nalazi
dokumentima i spisima, a jedan od njih je Konatantin Porfirogenet , bizantski car koji je oko 950. g. zapisao u svom
srbije.Dakle uopće nije potrebno posezati za " nepopularnim " Porfirogenetom ili nekim ranosrednjovjekovnim putopiscima Ali opet
kao jedna od orginalnih hrvatskih zupanija ( vidi Porfirogenet ) . Nakon najezde Turaka, Imocani, ili bjeze u
HRVATSKIH zupanija koju cak spominje bizantinski car Porfirogenet " Pardon jest jednom ... onac cigo iz Prijedora sto
extreme views represent . A to znate samo Konstantin Porfirogenet i ti Ozbiljni povjesničari negiraju i samo njegovo
nitko ne bi došao Koja glupost i neznanje . Upravo, Porfirogenet ga nije spomenuo Što se tiče topica, uz općeprihvaćenu
BiH biti samoupravna jedinica E sad se Konstantin Porfirogenet prevrce u grobu .. On na Balkanu pominje samo Srbe
samo Srbe, Hrvate, Bugare itd Da nije i Konstantin Porfirogenet velikohrvatskosrpski nacionalista i hegemonista a
tesko je dalje pricati To je rekao i Konstantin Porfirogenet za Srbe - da su socijalna kategorija U biti ispada
jedino nacionalisti radi svojatanja Bosne Konstantin Porfirogenet u " De administrando imperio " ( O upravljanju državom
da li je smijesno ili zalosno citirati konstantina porfirogeneta , kad se njegova pisanja o tome gdje zive srbi redovno
Prvi zemljicu Bosnu spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u X. st. Ona tada egzistira u poriječju gornje Bosne
eventualno može odgovoriti neki lokalni " Konstantin Porfirogenet " Većina pitanja je i onako retoričkih ( mada bih
rijeke Krke ... Svejedno, Mužić je zbog toga optužio Porfirogeneta za krivo lociranje ( Bijele ) Stare Hrvatske i postavio
tiče teksta, pa radi se o spisu cara Konstantina porfirogeneta . Možda ćeš ga prepoznati po imenu De administrando
their future relations " Resavska škola " i Konstantin Porfirogenet . Ajme majko to je tek antipod " falsifikata vatikanskih
poraza na rijeci Lechu 955 godine ( tada je Konstantin Porfirogenet već mrtav ) . Mađarsko kraljevstvo osnovao je Sv.
Sv. Stjepan 1000 godine . Dakle za Mađarsku državu porfirogenet nije mogao znati sve da je svoje djelo pisao zadnjeg
svedena na najmanje moguće granice .. Ja tu vjerujem Porfirogenetu koji govori o Hrvatima u Panoniji, nema razloga
Grafenauer, Prilog kritici izvještaja Konstantina Porfirogeneta , 30 11 B. Ferjančić, Struktura 30. glave spisa
počinje širiti na sjever, postupno .. Dečki, ja i Porfirogenet smo obišli cijelu Panoniju, pili kave s narodom
jesu li došli s Gotima u 5. i 6. stoljeću ili kako Porfirogenet kaže u 7. stoljeću . Problem miješanja i poistovjećivanja
Naziv Srbi bio je samo mogućnost ( evidentirana kod Porfirogeneta ), a ne općeprihvaćen naziv Ne znam za danskog kralja
jel Serv isto znači ?, znači ?, a tako kaže i Porfirogenet Ja ovo nisam izmislio već je skroz očigledno da je
prevodima isprava, a ne o sklavinijama i Skilicama i Porfirogenetu i njhovim razmišljanjima o šumskim kneševinama Srpko
imaju slično ime Gdje u DAI piše Srbi, za KOnstantina Porfirogeneta piše Podložnici Današnji Srbi kad čitaju DAI gdje
navikao . Šteta ti je da to ne iskoristiš Konstantin Porfirogenet vrlo jasno i izričito kaže da su dobili ime po podložništvu
govori samo to da i među Srbima ima dobrih ljudi I Porfirogenet sve od Omiša pa južnije naziva poganim Srbima Slovence
konjanika ), dok su kmetovi bili obicni Slaveni .. Porfirogenet jasno Neretljane naziva poganskim Srbima a Mihajlo
naroda sa Visle .. tj. od Sorba sa Visle U stvari Porfirogenet navodi da prokonzul i patricije Mihajlo, sin Bouseboutzisa
Povijesti . Ili kod M. Wasmera u Iranier in Sud Rusland . Porfirogenet ; Neretljansku oblast i zemlju koja se zove Zahumlje
5000 mornara, ne računajući veslače . Car Konstantin Porfirogenet spominje razvijeno pomorstvo u Hrvata . Posljednji
Prilog : O upravljanju carstvom / Konstantin VII . Porfirogenet Rezultate programa možete preuzeti ovdje
Rijeka, 1994., 11 - 19 Još o vijestima Konstantina Porfirogeneta o dolasku Hrvata, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti
ozračju, dočekuju Bizantince ( Vizantince ) na čelu s Porfirogenetom , koji govori srpskim jezikom . Nakon kratkog ( verbalnog
zapisao je prvi put u 10. st. bizantski car Konstantin Porfirogenet , a naziv Hercegovine ili hercegove zemlje nastao
Administrando Imperio " bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta ( 912 - 959 ) . Dolaskom Hrvata Vis se razvija u
grad, u 10. st. spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet VII . tvrdeći da je izgrađen na ostacima antičkog
ga spominje Plinije stariji, te potom Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću . Prvo će se zvati Cissa - današnja
Dioklecijanove palače, svjedoči i bizantinski car Konstantin Porfirogenet , koji, opisujući svoje carstvo i monumentalnu Dioklecijanovu
odabranih ulomaka iz grčkih i latinskih djela Konstantina Porfirogeneta , Plinija Starijega i Plinija Mlađega, pod mentorskim
falsificiranje etničke slike Bosne počelo je još s carem Porfirogenetom , preko popa Rajića, Šafaűika, do Spalajkovića
svojim zaštićenim brandom u umjetničkoj akciji " Tito - Porfirogenet " . Tako bi Tito mogao uskoro postati konkurentan
vijeka, te ljetopisi ( pop Dukljanin, Konstantin Porfirogenet ) Ostalo : U tisku u : Hrvatska i Europa, vol .
položaj ili i zanimanje, zanat kojim se netko bavi Porfirogenet ne dolazi ( kako je netko gori naveo ) od vrste kamena
1958. Sakač se oslanja na izvještaje cara Konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeća i Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća
god. Prvi je spominje bizantski car Konstantin VII Porfirogenet u svom djelu " De administrando imperio " - " O upravljanju
oslobađanju Barija od Saracena U djelu Konstantina Porfirogeneta " De administando imperio " navodi se da je Hrvatska
Neobjavljen je ostao i njegov rukopis O caru Konstantinu Porfirogenetu . Od 10.10.1903. nasljeđuje ga dr. Juraj Vrbanić
srednjeg vijeka pa sve do današnjih dana . Car K. Porfirogenet spominje srednjevjekovni grad Lapcanj ( Labinac )
naziva se Jader ( Jadera ), a u spisima Konstantina Porfirogeneta u 10. st. Diadora . Grad i luka u sjevernoj Dalmaciji
bilo u 620 - im godinama . A bizantski car Konstantin Porfirogenet ( 10. stoljeće ) pak piše : Belokroati ( Bijeli Hrvati
Rasonyja i drugih to su već pokazali . Konstantin Porfirogenet kaže da Hrvat na slavenskom jeziku znači onaj koji
Crnog mora u sedmom stoljeću . Izvori Konstantina Porfirogeneta sadrže grešku jer mi imamo kurbat, a ne kubrat .
originalni oblik kubrat, kao što nalazimo kod Konstantina Porfirogeneta , i to je turski, a znači okupiti . Dakle, što
koji je u 10. stoljeću bizantski car Konstantin VII . Porfirogenet slavio, kako kažu, kao " trostruko blaženi grad
selo poznato jedino ime - Vrgada . Prvo ga spominje Porfirogenet kao Lumbrikaton . Kod mletačkog kroničara Ivana Đakona
bi zamijeniti novi koji bi, recimo, glasio Tito - Porfirogenet . Besmislica ? Samo naizgled i samo za neupućene
Inače, Matešićeva umjetnička akcija nosi naziv Tito - Porfirogenet i javnosti je predstavljena prije dva dana u Klubu
došli svi važni državnici svijeta . Poput Konstantina Porfirogeneta koji je prihvatio Krista, Tito je kralj koji se
objašnjava Matešić ideju svog rada ( inače, pridjevak porfirogenet imenu spomenutog bizantskog cara znači u grimizu
je ratna kapa, izrađena, kako i dolikuje jednom Porfirogenetu , iz najfinije svile grimizne boje i s platinastom
gdje se osnivaju starohrvatske župe davno prije Porfirogeneta , nije postojao . Izvorniji je oblik sa e. Samoglasnik
raspolažemo, De administrando imperio Konstantina Porfirogeneta iz X. stoljeća, govori o dolasku Hrvata iz sjeverne
prošlost otoka moramo početi carom Konstantinom VII . Porfirogenetom koji je u spisu iz polovine 10. stoljeća De administrando
Dubrovnika, budući da ga, primjerice, ni Konstantin Porfirogenet ne piše, već Raoyse, Raoysion, a baš on, prema
svojemu djelu " De administrando imperio " bizantski car Porfirogenet koji je Srbe istaknuo u odnosu na Hrvate, zato što
Bizantsko-hrvatskim ugovorom, koji je zabilježio car Porfirogenet , Bizantinci su vještim diplomatskim obrazloženjem
dužnosnika U jednom stavku iz spisa Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio spominje se niz lokaliteta
poslije 952. godine, tj. poslije smrti Konstantina Porfirogeneta , do 1020. godine, kada je Dubrovnik pristao uz
ga po prvi puta bizantinski car i pisac Konstantin Porfirogenet između deset hrvatskih gradova, a 1000. godine Ivan
monarhije i u XX stoljeću za prve i druge Jugoslavije Porfirogenet jasno luči i po imenu navodi tri bivše rimsko-bizantske
biti nesto drugo Ej, ajd oladi malo, naročito sa Porfirogenetom Znaš li ti kad je on pisao to što ti kažeš Mislim
je on pisao to što ti kažeš Mislim, čuo si juče za Porfirogeneta i sad misliš da nešto znaš Nije vazno kad je Porfirogenet
Porfirogeneta i sad misliš da nešto znaš Nije vazno kad je Porfirogenet pisao, nego je vazno da je vadio informacije iz
je uživala posebne povlastice u turskoj državi K. Porfirogenet u pogl . 31 djela O Upravi Carstvom piše da su Srbi
Bugarima svemirci ili vi srbi . Pa sam bizantski car Porfirogenet u svojim putovanjima opisuje zemlje pod bizantskim
razdobljima . Knjige poput : O Upravi Carstvom - od Porfirogeneta , Ljetopis popa Dukljanina, Kronika - Kraljevstvo
iz danasnjeg Irana ), a sve na poziv Rimskog Cara Porfirogeneta , a s zahtjevom da brane i obrane sjevernu medju
jer to dolazi iz povijesnih knjiga . Na primjer K. Porfirogenet je bio Bizantski Car i povjesničar, a ne Vatikanski
Hrvati, a od kud Srbi Zapravo imamo, od Konstantina Porfirogeneta koji opisuje Hrvate nadalje . Štoviše, pravoslavlje
stoljeću, misleći na Hrvate na kopnu, Konstantin Porfirogenet spominje ostatke pokorenih Avara . Kada bi se radilo
U ovom korpusu nema primjera upotrebe za taj izraz.