društva, vinogradarske i vinarske zadruge, kreditne banke (prva 1880., veći broj u razdoblju 1890. - 1906.) i posujilnice , koje su organiziranjem poučnih predavanja i rasprava nastojale zaustaviti propadanje te za Istru najvažnije

uopće), kada su povjesne okolnosti od malog čovjeka stvarale velike junake. Posujilnice koja je kreditirala stanovnike Lindara. Bio je poznat fašistima po nizu svojih dišpeta. Tako je u ljeto 1919. zajedno s

narodnoga preporoda u Istri. U krilu tog pokreta su nastale hrvatske čitaonice, knjižnice, narodni domovi, posujilnice , zadruge, Družbine škole, ogranci Matice hrvatske i druge kulturne, prosvjetne i gospodarske ustanove i udruge...,

zabrana... posujilnice , izgradnja nar. domova bila je još jedan bitan uspjeh narodno-preporodnoga pokreta. Gradnju je omogućilo otvaranje

ustanova bila golema. U njima su, uz čitaonice, koje su do tada bile žarištima nar. preporoda, smještene knjižnice, posujilnice , kult., zabavna i sportska društva, te su postale okupljalištima naroda, kulturno-prosvjetnim središtima čitavih

bili iz talijanaško-talijanske koja je do tada vladala. U tome su pravcu utemeljene podružnice narodnjačke Istarske posujilnice radi uništavanja posla zelenašima. Time zelenaši i talijanaši više nisu mogli za sušnih godina manipulirati

u Materadi na Bujštini. Tamo je osim posla učitelja obavljao i funkcije tajnika i blagajnika novoosnovane narodne posujilnice i hranilice, te se na taj način aktivno uključio u preporodne aktivnosti. Osim u Materadi, kratko je bio zaposlen u

1891. osnovana Istarska posujilnica u Puli, koja je ujedno i prvi suvremeni kreditni zavod u Hrvatskoj. Nakon toga posujilnice i kreditne zadruge otvorene su u Pazinu, Voloskome, Buzetu, Bermu, Medulinu, Cresu, Malome Lošinju, Žminju,

u samome Pazinu. Stoga je 1895. god. učinjen presudni korak - osnovana je podružnica narodnjačke Istarske posujilnice , a sljedeće su bile osnovane i u Bermu, Boljunu, Lindaru, Karojbi, Sv. Petru u Šumi, Tinjanu, itd. Situacija

XIX.st. nastao radi gosp. osamostaljenja. Voditelji nac. pokretā osnivali su u početku novčane kreditne zadruge posujilnice , a zatim i gospodarsko - - potrošačke zadruge. Zadrugari su za moguće gubitke jamčili ograničenom, točno određenom

je legislativno podupirala austr. vlada te se najprije razvilo u Sloveniji, odakle potječe naziv posojilnice, odn. posujilnice . Prva Istarska štedionica i posujilnica ustanovljena je u Kopru 15. V. 1884. U Istri je osnivanje zadruga posebno

i organizacije koje su na ovaj ili onaj način imale preporodni karakter poput Općinskog glavarstva, Štedionice i posujilnice te Hrvatskog sokola pod kojim je djelovala i Sokolska glazba. U zgradi Doma postojali su prostori za gostionicu,

posao (industrija, brodogradnja, usluge) i sjedišta niza financ. i poslovnih ustanova (banke, štedionice, posujilnice , zadruge). Zajedno s gradskim stanovništvom postupno je otkrivalo mjesta zabave i mogućnosti za uključivanje u niz

uvijek rado primamo. Posujilnice i uostalom kakva je to uopće zgrada, što znači naziv?

Hrvatima i Slovencima, podupirao je utemeljenje i rad različitih polit., kult. i gosp. organizacija (npr. Tržaške posujilnice in hranilnice i dr. ustanova). Više je god. bio predsjednikom Podružnice Družbe sv. Ćirila i Metoda, slov. radničke

posujilnice

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov