pregrade Prančevići i potrebe poribljavanja provedena su biološko-ekološko-ribarstvena istraživanja u vremenskom razdoblju između 1980 i 1982 godine. Daljnja kompleksna istraživanja rijeke Cetine nizvodno od Trilja do pregrade Prančevići provedena su 1985. i 1986. godine. Cilj im je utvrđivanje budućeg utjecaja HE Đale na riblji fond i ribarstvo te davanje smjernica za zaštitu ribljeg fonda istraživanog područja Sažetak: U radu je izložena biocenotička i trofička

sezonalno na 14 karakterističnih postaja. Iznose se i prijedlozi poribljavanja za obogaćivanje ovog područja ribljim fondom Sažetak: U radu su izložene neke značajke zajednice fitoplanktona i zooplanktona u akumulacijskom jezeru Prančevići . Tijekom istraživanog perioda zajednicu fitoplanktona karakteriziraju predstavnici sistematskih skupina Cyanophyta, Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta i Chlorophyta, ukupne prosječne brojnosti od 5,5.10 st / I. U uzorcima

i projekt Višenamjenskog hidrotehničkog sustava Osijek, za koji je HEP od Ministarstva, također u postupku otvorenom za javnost, zatražio definiranje sadržaja Studije. Predstavljamo također projekte malih hidroelektrana Peruća i Prančevići , u kojima će se energetski koristiti voda biološkog minimuma za dodatnu proizvodnju električne energije i koje HEP planira uvesti u sustav poticaja za obnovljive izvore energije. U Razgovoru s povodom s direktoricom HEP ESCO-a Vlastom

ekološki čista područje dalmatinske Zagore, između Sinja, Makarske i Vrgorca Prvog dana krenulo se s biciklima iz Sinja ( na slici ) Sinjskim poljem do Trilja. Nakon toga nastavilo se veslanjem u kajaku pored brane Đale preko akumulacije Prančevići i kroz duboki divlji kanjon Cetine sve do vodopada na Gubavici, s kojeg su se alpinističkom tehnikom spustili niz vodopade do hidroelektrane Kraljevac. Opet se nastavilo vožnjom kajakom rijekom Cetinom sve do Omiša, a dalje biciklom po

prema rijeci, samo je dio zamjerki koje je na račun nadležnih institucija iznio član Županijskog vijeća HČSP-a Ante Franić na konferenciji za novinare održanoj na Cetini odnosno na Kreševskom mostu. - Korito rijeke Cetine nizvodno od HE Prančevići pa do ušća u Omišu u dužini od 30 kilometara postaje sve zanimljivije za brojne domaće i strane goste, a sve zbog svoje iznimne ljepote, specifičnog kanjona i prekrasne prirode. I sve bi to bilo divno i krasno kada stanje u koritu i u samoj

smislu smanjenja energetskih troškova rada sustava te, što je posebno važno, kao dodatna sigurnost u opskrbi vodom za slučaj izvanrednih okolnosti. Dodatne količine vode za područje splitskog bazena mogu se osigurati iz sliva Cetine ( Prančevići ) i s izvora Rude, što zasada nije potanje razrađivano. Također, izvor Pantan može služiti kao izvor tehnološke vode, posebno vode za potrebe poljoprivrede, a uz određenu tehnologiju pročišćavanja može služiti i za javnu vodoopskrbu

pod hitno napraviti koju nuklearku i LPG terminal, time ćemo dugoročno riješiti naše energetske probleme najjeftinije i ekološki najprihvatljivije. Nuklearka na Cetini bi se mogla napraviti samo na dijelu toka između brana Peruča i Prančevići ( prva je velika akumulacija, druga je mala koja odvodi vodu u hidroelektranu zakučac ). Zašto to? Jer je protok vode rijeke Cetine vrlo nestalan i brana Peruča ga stabilizira ( za HE Zakučac ). E sad, napravljen je izračun da bi NE snage 800

do Hrvatačkog polja u svrhu određivanja biološkog minimuma od pregrade Prančevići do Zadvarja provedena su 1982 i 1983 godine. Radi utvrđivanja utjecaja akumulacijskih jezera na riblji fond rijeke Cetine od HE Peruća do pregrade Prančevići i potrebe poribljavanja provedena su biološko-ekološko-ribarstvena istraživanja u vremenskom razdoblju između 1980 i 1982 godine. Daljnja kompleksna istraživanja rijeke Cetine nizvodno od Trilja do pregrade Prančevići

uživanje u ribolovu štapom. U poslijepodnevnim satima povratak u Omiš. Na povratku ponovno polaganje mreže u more. 15. Program ribolova na rijeci ribolov_na_rijeci Ovaj program se odvija na rijeci Cetini u njenom srednjem toku od brane Prančevići u Srijanima pa do Blata na Cetini. Životopisni kanjon od kojega je dio kod Srijana svrstan u prirodne znamenitosti Hrvatske pružit će vam izvrsno okruženje za razonodu i ribolov na pastrvu, klena, a u mirnim vodama i pokojeg šarana. U

ili podsvjesno, manje je bitno. Pomalo me, priznajem, napušta ta bjelina i kao da se okrećem zemlji, tom prostoru koji obilježava tok Cetine, testament Pupačića i Kaštelana. Ta voda, bez obzira na to što su je ukrotile i uništile "Đale ", " Prančevići " i dva tunela kroz Mosor, što svjedoči o ekološkoj katastrofi, o izmijenjenoj slici flore i faune jednoga istinskog bisera, i takva, zauzdana, prikraćena i uništena ima neizrecivu ljepotu u sutonu i u jutro Istih se slikar ne jednom

ribarstvenih mjera u akumulacijskom jezeru Peruća provedena su od 1974 do 1979. Biološko-ekološko-ribarstvena istraživanja rijeke Cetine od HE Peruća do Hrvatačkog polja u svrhu određivanja biološkog minimuma od pregrade Prančevići do Zadvarja provedena su 1982 i 1983 godine. Radi utvrđivanja utjecaja akumulacijskih jezera na riblji fond rijeke Cetine od HE Peruća do pregrade Prančevići i potrebe poribljavanja provedena su biološko-ekološko-ribarstvena

, a u trajanju do izlječenja ili barem do kraja izdržavanja kazne . Prančevići u kanjonu Cetine, jučer je priređena svečanost otvorenja spomen-obilježja i blagoslova novoizgrađene kapele sv. Nikole, biskupa i putnika, u čast desetorice poginulih branitelja s područja Gornjih Poljica Nevena Pavića Zvirka ,

1967. Rječina 0,600 0,230 Hrvatska elektroprivreda Dalmatinski slivovi Peruća 1960. Cetina 571 20,0 Hrvatska elektroprivreda Ričica 1985. Ričina 35,2 2,00 Hrvatske vode Štikada 1983. Ričica 13,6 2,70 Hrvatska elektroprivreda Prančevići 1961. Cetina 6,80 0,600 Hrvatska elektroprivreda Opsenica 1983. Opsenica 4,30 3,00 Hrvatska elektroprivreda Đale 1988. Cetina 3,70 0,460 Hrvatska elektroprivreda Golubić 1981. Butišnica 3,00 0,250 Hrvatska elektroprivreda

Otuča 1984. Đale Đale 1989. 116 40,8 220 Kraljevac Kraljevac 1912. / 1932. 79,0 41,6 50,0 Orlovac Buško blato 1974. 365 237 70,0 Lipa 1984. Mandak 1984. RHE Buško blato Buško blato 1974. 10,8 70,0 Peruća Peruća 1960. 112 41,6 120 Zakučac Prančevići 1961. / 1980. 1408 486 220 Golubić Golubić 1981. 18,9 6,50 14,0 Jaruga Jaruga 1903. 32,0 5,60 31,0 MHE Krčić Krčić 1988. 2,00 0,350 1,00 Miljacka Brljan 1906. / 1956. 117 24,0 30,0 Roški slap Roški slap 1910. / 1998. 8,00 1,76 12,0 Dubrovnik