dobne strukture, simuliranju i predikciji razvoja prebornih sastojina narušenih strukturnih odnosa, te istraživanja
glavnog i prethodnog prihoda u jednodobnim šumama, te etat prebornih šuma.
šumskih ekosustava u Hrvatskoj. Temeljni problem prebornih bukovo-jelovih šuma nalazimo u neodržavanoj i uzgojnim
prilike i otvorenost sklopa, scenarij razvoja strukture prebornih šuma, mogućnost primjene rezultata istraživanja u praksi
šumskog objekta na području gorskokotarskih prebornih šuma - Zalesine. Glavni je urednik časopisa Croatian
pripravak. prebornih i regularnih prirodnih šuma, šumskih kultura i plantaža
i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru«. Za redovitoga
šuma starijih od 20 godina i mlađih od 2 / 3 ophodnje, odnosno prebornih i raznodobnih šuma debljih od 10 cm i tanjih od 1 promjera
oko 600.000 vlasnika. Stanje tih šuma, s malim izuzetkom prebornih privatnih šuma Gorskog kotara, može se ocijeniti
svega u pridobivanju drva iz prirodnih, jednodobnih i prebornih sastojina, kultura, plantaža i energetskih šuma,
po cijeloj površini odjela. Kako je pri sadašnjem stanju prebornih šuma Gorskog kotara ta pretpostavka rijetko
ovom Pravilniku je stupanj zastiranja tla krošnjama prebornih sastojina tlo je višestruko zastrto krošnjama te se sklop
zalihu, strukturu i dob sastojine s normalnim stanjem prebornih i raznodobnih šuma određuje se za svaki odjel odnosno
posječene drvne zalihe izvanrednog i slučajnog prihoda prebornih i raznodobnih sastojina umanjuje se redoviti prihod
¶ prebornih šuma