Juraj Križanić, u XVII.st ., svi se ostali nastavljaju na njega Ideja je politička, kao otpor germanizaciji, a nikako izjednačavanje bilo kojih naroda po tom principu kako ti navodiš Nebi bilo fer da se u ovom kontekstu ne spomene i Vinko Pribojević .. Vuk Karadžić, Srbi svi i svuda ( Kovčežić ), 1849 Ne znam da je se itko bavio tom tematikom prije V. Karadžića Latvijski jezik je "balticki" jezik, iz iste porodice kao litvanski, ali se Litvanci i Latvijci ne mogu razumjeti. Estonci

sasvim drukčije ( Koder ). [ 1 ] Nasuprot modelima doseljenja dugo je stajao model autohtonizma. Još u 18. i na početku 19. stoljeća imao je uglednih zastupnika ( Matija Petar Katančić, Ljudevit Gaj ). To je onaj što ga je zastupao još Vinko Pribojević . Po tom su modelu već antički stanovnici Dalmacije i Panonije bili Slaveni, a oni na sjeveru potekli su od njih i raselili se po velikim prostranstvima srednje i istočne Europe. Hrvati su kao potomci starih stanovnika svojih zemalja u

. Zbog takvih pogodnih prilika, stanovnici Vrhmljeća počinju silaziti u plodnije doline u okolici mjesta. Tako nastaje naselje Žare i to na istom mjestu gdje je u rimsko vrijeme bilo naselja Žara. Jedan od osnivača mjesta Žare bio je Ivan Pribojević , koji je tamo kupio zemlju i počeo saditi vinograde. U isto vrijeme, krajem 15. stoljeća, drugi se stanovnici Vrhmljeća polako počinju spuštati u uvalu, vrlo dobro zaštićenu od vjetra, i tu počinju graditi domove, što će postati temelj za

. Palača je u potpunosti izgrađena početkom 14. stoljeća. Palača je imala pročelje na jugu i bila je omeđena s četiri kule. Nalazila se povrh današnje lože, a njezina istočna kula je preuređena u sat kulu. Palaču nam najbolje opisuje Vinko Pribojević u svom govoru. Ova palača je izgorjela pri provali Turaka 1571. godine. Krajem 16. stoljeća na istom mjestu je sagrađena nova palača, kojoj je puno pažnje u obnovi posvetio hvarski knez Pietro Semitecolo. Godine 1743. palača je bila

književna i glazbena djela koja su nastajala od najranijih pretpovijesnih vremena do danas, rezultat su neiscrpne inspiracije koju pruža otok odražavajući svoju ljepotu i znamenitosti. Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Vinko Pribojević , Mikša Pelegrinović samo su neki od protagonista hrvatske kulture koji su živjeli i radili na otoku

Zagreb, 1997 Mataušić, Mirko Juraj, Odnos katoličke crkve prema novijim idejnim strujanjima u hrvatskim zemljama 1848 - 1900, Zagreb, Bogoslovna smotra, LV, 1 - 2, 1985, 196 - 215 Mažuranić, Ivan, Izabrani politički spisi, Zagreb, 1999 Pribojević , Vinko, O podrijetlu i slavi Slavena, Zagreb, 1997 Prpić, Ivan, Država - nastanak i pojam, Zagreb, Naše teme, 12, 1987, 1334 - 1347 Severitan, Ivan Polikarp, Monoregije, Zagreb, 1998 Stančić, Nikša, Što su sve povijesničari izmislili. U

. Nešto je od toga, dakako u drugim okolnostima na drugi način, iskušao i Marulić barem prema poznatim opisima njegova životnog puta I drugi naši stari pisci bavili su se Jeronimom: Matija Vlačić, Petar Zoranić, Faust Vrančić, Vinko Pribojević , Šimun Kožičić i drugi. Neki od njih su raspravljali i o tome gdje se nalazio Stridon. Kao što smo vidjeli, poslije se Frane Bulić odlučio za Grahovo polje. To je mišljenje ostalo usamljeno i neprihvaćeno. Nakon toga nije se o tome pisalo .

, da bi zajedno s ranim novim vijekom započela prosudba kako njega, tako i ostalih Pavlovih djela, kao povijesnog teksta. Svoj su doprinos u proučavanju Pavlove ostavštine dali i neki hrvatski povjesničari i pisci, npr. Ivan Lučić, Vinko Pribojević , Mavro Orbini, Pavao Ritter Vitezović i ostali. U modernom razdoblju, vrijednosti njegovih djela podjednako su prepoznate od strane pojedinih autora još u 19. stoljeću, tj. tijekom perioda u kojem su nastali temelji hrvatske moderne

u 14. st., a prvi put se spominje 1419. g. Potkraj 16. st. opustjet će sva naselja Vrhmljeća zbog brdovitosti i škrtosti tla, a ponajviše zbog opake bolesti kuge. Dio žitelja naseljava luku Okuklju, dio ide u Korita, a bratstvo Marina Pribojevića stvara naselje na južnim obroncima Glogovca, s pogledom na otvoreno more, nazvano Maranovići. Ulaskom Mljeta u sastav Republike, dubrovačke ratne galije osiguravaju otoku relativan mir u priobalju od upada gusara. Ujedno se osjeća

uvelike reduciran, stvorena je Nedićeva Srbija, kolaboracionistička vojna uprava koju je predvodio Milan Nedić kao predsjednik Vlade narodnoga spasa, uz kasnije njemačke upravitelje. Začetnikom ideje Jugoslavenstva drži se Vinko Pribojević , dominikanski svećenik s Hvara, koji je u 16. st. objavio djelo "O porijeklu i povijesti Slavena ". To djelo po prvi puta iznosi ideju o uzajamnosti Slavena, ne inzistirajući nužno na južnoslavenskoj ideji, već više na panslavenskoj .

zagonetka. Koliko god je riječ o preskromnom uzorku da bi poslužio za dalekosežne književnopovijesne zaključke, toliko su dragocjeni jer u njima iz mraka izranja i posljednji član velikoga hvarskog četverca na koji je upozorio Vinko Pribojević . Prvi Atikovi stihovi nisu dospjeli do nas zahvaljujući antologijskom izboru nego hiru rukopisne predaje, no dovoljno su intrigantni da potraga za ostatkom njegove ostavštine ne bi zastala na početnom koraku .

Vrhmljećani svoje novo naselje grade 500 metara sjeveroistočno od crkve sv. Marije od Brda te se na tom lokalitetu i danas nalaze ostaci suhozida nekoliko domova. U kupovini zemlje na tom području ističe se Marin Pribojeveć, brat Ivana Pribojevića , koji je otišao u Žare. Novoosnovano se naselje tokom 16. stoljeća javlja pod nazivom Lokvice. Tijekom osamdesetih godina 16. stoljeća u Lokvicama se javlja kuga te se preživjeli stanovnici sele na obronke plodnog polja. Prema

samostan i crkva bio je važan prostor kulturnog i društvenog života grada. U ostacima crkve i danas su grobovi uglednih plemića i građana, pa i grob Antuna Lucića, sina pjesnika Hanibala. U toj je crkvi učeni dominikanac Vinko Pribojević 1525. g. održao svoj poznati govor « O podrijetlu i zgodama Slavena », koji je izuzetno vrijedan izvor poznavanja izgleda i života 16. st. na otoku Hvaru. Samostan i crkva su francuskom upravom 1807. godine, prestali služiti svojoj svrsi .

svetišta je vjerojatno iz kapele sv. Križa. U izvornom su obliku: svod, prozor lijevo od velikog oltara i rozeta s Gospinim reljefom Nikole Firentinca na portalu. Kapela sv. Križa dograđena je u XVI.st. Humanist, dominikanac fra Vinko Pribojević je u govoru o Slavenima 1525. rekao da se u franjevačkom samostanu posebno štuje čudotvorna slika Majke Božje i da je lijep, prostran i na glasu brojnim i uzornim redovnicima. O crkvi kao svetištu pomoraca veli: Često vidjeh onu luku u zoru