, dvadeset poruka koje dobijem od čitalaca, po knjizi, dovoljno je da nahrane sujetu. Ne krijem da moje knjige imaju prosvjetiteljske ambicije. Možda je to čudno, dičiti se prosvjetiteljstvom na početku 21. stoljeća, ali je još čudnije vidjeti u tom

skolastičke metode u proizvodnji sadržaja koji bi mogao utjecati da se naš mikrokozmos s vremenom promijeni. prosvjetiteljske namjere pršte doslovno sa svake stranice ovog velikog, precizno organiziranog, pomalo futurističkog eseja, koji

se upravo religijsko idolopoklonstvo onih koji su najglasniji zagovornici znanosti i znanstvenog. A forsiranjem prosvjetiteljske teze o tobožnjem sukobu znanosti i vjere u stvari se reciklira stari mit koji je odavno napušten i diskreditiran u

i spektakle, diorama stupa kao zaboravljena preteča filma. Njegovom pojavom ona se iz svijeta spektakla izmješta u prosvjetiteljske , obrazovne zadaće nastojeći ispuniti svoju ulogu u popularizaciji pozitivističkih znanosti: još su uvijek

neće baš složiti... prosvjetiteljske kritike kršćanstva. Mnogi na to tako gledaju. No čak ako krenemo od takvog pogleda, ostaje činjenica: Da nije bilo

je najljepši prosvjetiteljstvom inspirirani grad na svijetu. S time nemam nikakve ograde. Grad je dizajniran kao iz prosvjetiteljske filozofske skice.

Denis Diderot (rođen 1713.), najistaknutiji enciklopedist svojega doba, kritičar religioznoga morala i nositelj prosvjetiteljske misli u predrevolucionarnoj Francuskoj. Napisao je velik broj članaka za čuvenu francusku "Enciklopediju ". 1898. -

silovatelj kažnjivo djelo ponoviti. prosvjetiteljske ideje generirale potrebu ukidanja tjelesnih kazni i reformu kaznenoga sustava, tamnica je pretvorena o zatvor.

s medijskom svakodnevnicom i površnim, žurnalističkim pogledom. To je greška. Trebalo bi danas pokrenuti i obnoviti prosvjetiteljske ideje u odnosu na medije. Jer kao što je nekoć u europskoj povijesti 18. i 19. stoljeća presudno bilo da se svijet

se opisuje europska cjelovitost od one ranokršćanske Karla velikog, preko humanističke Erasmusa Roterdamskog i prosvjetiteljske Voltaireove do ove najnovije koja upravo nastaje pred očima našeg naraštaja.

stvaranja repertorija u 18. i 19. st. Pred novim problemima društva i kulture zauzeta su dva stajališta. Prvo je prosvjetiteljske naravi, pri čemu autoritet preuzima inicijativu te promiče i upravlja novim, kontrolirajući ga tako da je stvoren

i da su one kadšto balast koji jako opterećuje funkcioniranje Matice kao cjeline. Drugi u njima vide simbol anakrone prosvjetiteljske politike.

za to leži u tajnoj potkupljenosti medija od tehnokracije, da upravo znanstveno-tehnička civilizacija, kao relikt prosvjetiteljske vjere u razum, stvara najveće pretpostavke za svakodnevna kršenja osnovnih ljudskih prava. Primjer? Legalizacija