da dođe do ovog događaja, tj. do obnove crkve i njene posvete od srca veliko hvala. prošteništa u Imotskoj krajini. Posebno se 13. lipnja na blagdan sv. Ante okupi veliki broj vjernika zapadnog dijela Imotske

Danas možete naići na neku od izložbi poznatih slikara i razgledati je uz postojeći stalni postav. Jedno od dva najveća prošteništa

ostvarenju kasnobarokne umjetnosti na tlu Hrvatske. prošteništa Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Arhitekturu crkve u svom je prilogu opisala Katarina Horvat-Levaj. Barokni

zlatnim zvijezdama. Oltar sa slikom Majke Božje štiti barokna, izvanredno lijepa željezna ograda. prošteništa , kapelice, crkve i katedrale dnevno obiđu brojni vjernici i slučajni prolaznici, ali malo je Božjih domova koje svaki

je imao nadzor mrvice Crkvi i braniteljima, uz veliku medijsku pompu kako to ne bi slučajno nikome promaknulo, trčao na prošteništa i nosio svijeće, slikavao se uz svećenike itd., i stvorio dojam čovjeka koji je, eto, SDP-ovac, ali je zapravo više

duša dolazi pomiriti s Bogom. Neka su mjesta i blagdani naglašeni u dugoj tradiciji Crkve. Takva mjesta nazivamo Prošteništa , kamo se ide na proštenje Te izraze sačuvala je memorija našeg vjerničkog puka. Ipak, čini se da danas gubimo iz vida što

na proštenju, ali to nikako nije na prvom mjestu, nije ono glavno radi čega smo krenuli na neko proštenje. prošteništa na blagdane se hodočasti. Hodočašće je uvijek predstavljalo napor puta, pa makar ne bilo uvijek pješice. Najčešće

kako to izgledalo samo kao igra riječi otkriva nam najdublje značenje odlazaka na proštenja. prošteništa sakramenat pomirenja, sv. ispovijedi i euharistijsko slavlje u kojem doživljavamo Božju ljubav i oproštenje. U

života, a u četirima donjim kazetama su prikazi marijanskih crkava u Lepoglavi, Močilama i Svetom Jurju na Bregu, te prošteništa Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu. Lunetu od kazeta na vratima dijeli latinski natpis: Biskupija varaždinska

smo povijest čudotvornog kipa Majke Božje s Djetetom u naručju koji se čuva u ovom hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu .

, a svoj posao završio je 1890. godine. prošteništa dominira svečano oblikovano pročelje i vitki i visoki crkveni toranj nove župne crkve Blažene Djevice Marije na

Mrzljak u zajedništvu s celjskim biskupom i 150 svećenika. Nakon što su ludbreški župnik i upravitelj ludbreškog prošteništa preč. Josip Đurkan i ludbreški gradonačelnik Marijan Krobot pozdravili desetke tisuća hodočasnika, u uvodnoj

bit će za hrvatsku mladež. U 15 sati bit će križni put, a potom blagoslov hodočasnika s Presvetim uzduž srednje staze Prošteništa . Od 17 sati slijede duhovna razmatranja i zlatna krunica, koje vode misionari Krvi Kristove. U 19 sati slijede pohvale

očuvanje vjere u njima od 14 do 15 sati. U 15 sati počinje Križni put, te slijedi blagoslov s Presvetim uzduž glavne staze Prošteništa . U 17 sati u župnoj crkvi pjevat će se zlatna krunica, a od 19 sati održavaju se pjevane pohvale sv. Krvi, litanije i

Svetišta, podsjeća na zavjetna hodočašća grada Zagreba u Mariju Bistricu od 1934. do 1946. godine, govori o obnovi prošteništa prema ideji nadbiskupa Stepinca, o Mariji Bistrici kao mjestu duhovne i moralne obnove. Osobito zanimljivo je